09:47 / 06.10.2021.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Hrvatski građani žele promjene u Uniji

Hrvatski građani žele promjene u EU

Hrvatski građani žele promjene u EU

Foto: Pixabay / arhiva

Nasumice odabrani građani iz zemalja Europske unije, među kojima i Hrvatske, raspravljali su protekli vikend o zdravlju i okolišu u Europskom parlamentu, a sada se nadaju da će ti njihovi prijedlozi zaživjeti u stvarnosti.

Tri stožerne institucije - Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament - pozvale su tijekom rujna i listopada 800 građana da tijekom četiri panela iznesu ideje iz raznih područja o budućnosti Europske unije. Institucije tvrde da će na proljeće prihvatiti prijedloge građana te ih nastojati uklopiti u svoje djelovanje.

Među pozvanima je i 22-godišnja spisateljica i studentica međunarodnih odnosa Mateja Lisak. S njom je u rujnu telefonski kontaktirala agencija Handel jer je imala njezine podatke s obzirom na to da se Lisak često prijavljuje za razne programe Europske unije.

Od petka do nedjelje tako je boravila u Strasbourgu raspravljajući u Europskom parlamentu o zdravstvu i zdravlju.

- Iznijela sam situaciju u Hrvatskoj nakon potresa i zabrinjavajuću činjenicu korupcije u hrvatskom zdravstvu, rekla je Lisak.

Lisak je u podgrupi s građanima različitih zanimanja i godišta iz Bugarske, Finske i Španjolske razgovarala o digitalizaciji zdravstva, istraživanjima raka, autoimunih bolesti i cjepiva, zatim o starenju stanovništva i pandemiji.

- Predložila sam stvaranje jednog univerzalnog sustava, s čime se i grupa apsolutno složila, a moj konkretni prijedlog je bilo stvaranje digitalnog centra za praćenje i pomoć oko mentalnog zdravlja, kaže Lisak.

- Mentalno zdravlje se nažalost i dalje ne smatra ozbiljnom temom. Još jedan problem koji sam iznijela je hrvatska situacija s lijekovima i neplaćanjem istih, što direktno ugrožava živote mnogih ljudi, dodala je.

Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana Hrvatske, a vjeruje joj njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće Kantar izrađena za Europski odbor regija u rujnu 2020. godine. U Uniju nema povjerenja 58 posto hrvatskih građana, a vjeruje joj njih tek 38 posto, pokazuje ista anketa.

Građani diljem EU-a skeptični su prema odlukama koje političari i birokrati donose u Bruxellesu pa u prosjeku njih 45 posto ne vjeruje u EU, a 47 posto vjeruje.

- Smisao politike i zdravstva bi trebali biti ljudi, a ne novac i interes pa sukladno tome mislim da svi razumijemo da je ovo mračno pandemijsko vrijeme trenutak za promjene, napominje Lisak.

- Očekujem da bi se neki od naših mnogobrojnih prijedloga i ideja mogli usvojiti. Sve države unutar EU-a imaju određene probleme u zdravstvu. Potrebno je provesti sustavnu reformu europskog zdravstva, dodaje.

Među 180 građana EU-a koji su prošli vikend raspravljali o zdravlju i okolišu bilo je dvoje Hrvata koji su iz Zagreba doputovali u Strasbourg. Uz Lisak je na panelu sudjelovao i 23-godišnji student socijalnog rada Ivan Begić. On vjeruje da će europske institucije uvažiti mišljenja građana jer ovakvi paneli "doprinose razvoju demokracije".

U rujnu su na prvom panelu građani iz 27 država raspravljali o gospodarstvu, socijalnoj pravdi, obrazovanju, kulturi i digitalnoj transformaciji, a na drugom panelu o demokraciji, vrijednostima, pravima i sigurnosti.

Nakon trećeg panela, posvećenog zdravlju i okolišu, Lisak se nada da neće sve ostati samo na iznesenim idejama.

- U studenom imamo digitalnu konferenciju gdje ćemo razgovarati o mogućim rješenjima problema koje smo postavili i grupirali, kaže.

U siječnju će biti napravljena revizija i finalni izgled njihova rada koji će onda biti proslijeđen Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, na pregled.

- Komisija se obvezala implementirati i provesti dio naših finalnih proizvoda pa se nadam da ćemo napraviti kvalitetan posao i pridonijeti nekoj vrsti promjene jer nam je svima prijeko potrebna, zaključila je Lisak.

Neki drugi građani će pak od 15. do 17. listopada sudjelovati na četvrtom, ujedno posljednjem panelu usmjerenom na područje "EU u svijetu, migracije".


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!