15:22 / 16.05.2020.

Autor: Marko Stričević/Agenda svijet/T.D./HRT

Ima li Orban teritorijalnih pretenzija prema Ukrajini?

Foto: REUTERS/Marko Djurica

Foto: REUTERS/Marko Djurica

Foto: - / REUTERS

Mađarski premijer Viktor Orban i njegova vlada do sada su više puta istaknuli kartu velike Mađarske što izaziva prosvjede susjednih zemalja. Ponegdje i optužbe za poticanje mađarske manjine na separatizam.
Trianonskim ugovorom, potpisanim prije sto godina, Mađarska je ostala bez oko 60 posto teritorija i 40 posto stanovništva prijeratne Ugarske, koju su zamijenile nacionalne države. Dio Mađara do danas smatra da je njihovoj naciji tada nanesena velika povijesna nepravda.

Mađarski premijer Viktor Orban i njegova vlada do sada su više puta istaknuli kartu velike Mađarske što izaziva prosvjede susjednih zemalja. Ponegdje i optužbe za poticanje mađarske manjine na separatizam.

Krišom snimljena zakletva u tajnoj proceduri u mađarskom konzulatu u zapadnoj Ukrajini. Iako ukrajinski ustav brani posjedovanje dvije putovnice, javna je tajna da ih je Mađarska izdala više od stotinu tisuća ovdje u Zakarpatju, istočnom rubu Panonske nizine koji je oko tisuću godina sve do završetka 1. svjetskog rata bio pod ugarskom krunom.

- Neprihvatljivo je ono što se događa u Ukrajini, a to je da se mađarski narod zastrašuje i da mu se uskraćuju prava, kaže Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova.

Uz rubove Karpata živi oko 150 tisuća Mađara. Od ostatka Ukrajine oštro ih dijeli planinski lanac Karpati. Kao i na Krimu prije ruske aneksije, stanovništvo se žali da ga daleki Kijev sustavno zanemaruje. Istovremeno, susjedna panonska, bogatija zemlja ovdje ulaže u razvoj ekonomije i kulture, ali s mađarskim predznakom.

- Evo primjera: na teritorijima koje kompaktno naseljavaju zakarpatski Mađari može se najnormalnije gledati mađarsku televiziju. Ali ne može ukrajinsku. Nema signala. Dakle, na teritoriju Ukrajine mađarska zajednica dobiva informacije o tome što se događa u svijetu, ali i u samoj Ukrajini od mađarskih TV kanala, ističe Dmitro Tužanski, politički analitičar iz Užgoroda.

Kijev i Budimpešta u napetim su odnosima zbog Zakarpatja, kao i zbog dobrih veza na relaciji Budimpešta - Moskva. Zakarpatje su proteklih godina potresali teroristički napadi poput noćnih eksplozija u mađarskim kulturnim ustanovama.

- Ovo definitivno nije bilo huliganstvo, već politička akcija usmjerena na provociranje Mađara u Zakarpatju. Netko pokušava destabilizirati stanje. Mi to ne želimo, smatra Jozsef Barta, Mađarsko kulturno društvo u Užgorodu.

Je li moguće da mađarski premijer Viktor Orban ima teritorijalnih pretenzija prema Ukrajini? Politolog Dmitro Tužanski iz Užgoroda zasad ne vjeruje u tako nešto. Ali primjećuje da mađarska politika, kroz izdavanje putovnica, kao i propagandnu te investicijsku politiku, umnogome podsjeća na onu Rusije prema Latviji, ili prema ukrajinskom Krimu u godinama prije aneksije.

- Osobno sam ipak sklon ocjenjivati poteze Mađarske i Viktora Orbana kao nešto što zasad nema pandana. Njegovi su potezi višeznačni. No to još uvijek zasigurno nije revanšizam, separatizam ni pokušaj aneksije.  No ostaje pitanje što se događa u glavi Viktora Orbana, kaže Tužanski.

Zagrebačkom politologu Dejanu Joviću nezamislivo je da bi Orban pri sadašnjoj političkoj arhitekturi Europe mogao posegnuti za tuđim teritorijima. No, kad je riječ o Ukrajini koja je u teškim problemima, a nije u Europskoj uniji ni NATO-u, Jović upozorava na neke zabrinjavajuće izjave službene Budimpešte.

- Treba voditi računa da je Orban dobar prijatelj i pokazao je dosta razumijevanja za Vladimira Putina, i da je iskoristio ako ništa drugo, barem retorički činjenicu da je Putin već intervenirao u Ukrajini, oko Krima 2014. godine, i da se Europska unija pokazala prilično nemoćnom, osim što je uvela sankcije kojima se Mađarska protivi i smatra ih nepravednima, objašnjava Jović.

Politolog iz Zakarpatja uvjeren je da iza podmetnutih bombi i pošasti lažnih vijesti stoji upravo velesila koja je Ukrajini otela Krim, a ujedno podržava nacionalističke i euroskeptične politike u Europskoj uniji.

- Kad sam 2014. godine počeo objavljivati prve tekstove  o tome da Rusija pokušava "s mađarskim kartama igrati svoju igru u Ukrajini", kritiziralo me se da svugdje oko sebe vidim samo Donbas, Rusiju i Putina. Danas to više nitko ne dovodi u pitanje jer je očigledno. Podmetnute bombe i požari ne svi, ali većina njih djelo su ruskih vojno-obavještajnih službi, govori Tužanski.

A vlada u Budimpešti ulaže i drugdje na teritoriju negdašnje Ugarske: kako u biznis po etničkom principu, tako i u zahtjeve za većom autonomijom mađarske manjine u Slovačkoj, Rumunjskoj i Srbiji, mjestima s velikom mađarskom dijasporom. I tamo su se nudile putovnice, ponegdje uz bijes nacionalnih vlada.

To je nešto što rade i neke druge zemlje, po etničkom principu i to je nešto što uvijek može imati ambivalentnu namjeru i ambivalentnu poruku.

Pogotovo može biti sporno ako sve navedeno prati i sporna simbolika. Godinama se preko cijelog zida prostorije u kojoj zajeda vodstvo Orbanove stranke Fidesz u Budimpešti ističe karta Velike Mađarske, s granicama iz vremena Austro-Ugarske monarhije i teritorijima svih susjednih suvremenih država.

Budući da mi sad ulazimo u jedno razdoblje, rekao bih postliberalne Europe, koje je istovremeno i revizionističko, ne samo u jugoistočnoj Europi nego i u Zapadnoj Europi, dolaze u pitanje koncept Europske unije, europskog jedinstva i Europe bez granica, ne samo u Mađarskoj nego i u Poljskoj, i mislim da se ta stvar obnavlja. 

No, Jović upozorava da u Orbanovoj ideologiji  postoji i druga strana koju naziva progresivističkom: dok se pogled u prošlost uglavnom koristi za unutarnje potrebe, na vanjskom planu Orban susjedima promovira zajednički pogled u budućnost. Tvrdi da želi stvoriti koncept Srednje Europe čije bi se male države bolje organizirale naspram velikih u Europskoj uniji. Naravno, s Mađarskom kao predvodnicom.

- To je neka, recimo, sad će neki reći proimperijalna ili nostalgična politika, otprilike onako kao što je recimo, taj neoosmanizam u turskom vanjskopolitičkom političkom konceptu. Na prvi pogled izgleda nespojivo s ovim prvim revizionističkim zahtjevima, ali na drugi pogled jedno i drugo gleda u prošlost, s tim što ovaj drugi diskurs progresivistički kaže da to ne radi. Odnosno da vodi računa o sadašnjim interesima srednje Europe koje se mora bolje organizirati s Mađarskom kao nekom centralnom zemljom, kaže Dejan Jović.

Priprema li se istovremeno Orban za mogućnost raspada Europske unije i prilagodbu utjecaju Rusije ili možda Kine, to je još uvijek u sferi teorije. Mađarski premijer opasno pleše po rubu europskih pravila igre. Iskoristivši krizu s koronavirusom kako bi si dodijelio apsolutističke ovlasti na neodređeni rok, već je zaradio najavu Europske pučke stranke da će do kraja godine isključiti njegov Fidesz iz najvećeg političkog kluba u Europskoj uniji. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!