Inflacija osiromašuje Austrijance

U Austriji je početkom godine inflacija dosegnula rekordnih 11,2 posto. Rast cijena, naravno, utječe na dosad vrlo dobar standard života Austrijanaca i svih koji u toj zemlji žive i rade, pa i velikog broja naših građana koji su u Austriju otišli u potrazi za boljim životom. 

Od migrantske krize pa do jednog od najstrožih zatvaranja u Europi zbog pandemije - život, ali i rad u Austriji nisu bili nimalo jednostavni. Proteklih godina trebalo je opstati, kaže ugostitelj Branimir Kanurić.

- Vlada je obećala da će nam pomoći, da ostavimo radnike, da ne dajemo otkaze. Vlada je davala subvencije, nešto je obećano, nešto je ispunjeno, nešto nije, ali uglavnom uz tešku borbu krizu smo preživjeli, naglasio je Kanurić, vlasnik restorana u Beču.

Ovih dana ulice su ponovno pune turista iz cijeloga svijeta, Beč živi punim plućima. No građani se suočavaju s poskupljenjima.

- Ove smo se godine svi suočili s visokom inflacijom. Itekako je osjećamo, ali najviše je poskupjelo grijanje, rekao je stanovnik Beča.

Za petinu su skuplja jaja, mlijeko, meso, prijevoz. Rekorderi su - struja i plin.

- Mi imamo energetske troškove danas i četiri puta veće nego prije godinu dana. Troškovi namirnica deset do 15 posto su skuplji nego prošle godine, govori Mario Antunović, organizator u bečkom restoranu. 

Inflacija ruši povijesne rekorde - Vlada pokušava građanima pomoći različitim subvencijama, olakšicama.

- Znatnijeg povećanja plaća nije bilo, no inflacija se Vladinim mjerama pokušava staviti pod kontrolu. Tako su građani dobili klimatski bonus, stambeni, energetski bonus. Tu su također poticaji za socijalno najugroženije, subvencije za umirovljenike, studente, rekao je Joern Kleinert, organizator u bečkom restoranu.

Pomaže se građanima, ali i poduzetnicima se ide na ruku paketom subvencija za energente. Ipak, u najvećoj su mjeri prepušteni - tržištu.

- Kako je prestajala pandemija pomoći su jednostavno s pandemijom bile obustavljene i to nam je bio najteži period, trebalo je vremena da opet ljudi dolaze u restorane, naglašava Kanurić.

Da bi održala socijalni mir - Vlada se zadužuje. Prošle godine za 24 milijarde, a ove za dodatnih 17 milijardi eura. Javni dug penje se prema rekordnih 400 milijardi eura.

- Državni dug drastično se povećao samo tijekom koronavirusa kada je isplaćen enorman iznos za pomoć. To je jedan od razloga zašto je inflacija tolika. I europska i austrijska središnja banka vodile su ekspanzivnu monetarnu politiku. Sada se to sve mora obuzdati, rekao je Kleinert.

Ministar financija Brunner ovogodišnji proračun naziva kriznim, a tek 2026. nada se njegovoj stabilizaciji.