Italija: Napokon počinje nastava, ali učitelji kažu da je i dalje prevruće

Djeca diljem Italije vraćaju se u učionice nakon ljetnih praznika koji su u toj zemlji trajali puna tri mjeseca, što je najdulje u Europi.

I baš kad su iscrpljeni roditelji pomislili da će moći odahnuti, učitelji su uputili obavijest da je zbog klimatskih promjena prevruće te da se ne može normalno učiti i pohađati nastava. Neki pozvaju i na odgodu nastave.

- Sunce prži i u malim učionicama stvara se efekt staklenika, temperatura je nepodnošljiva, kaže Antonino Rinaldo, školski administrator u Palermu.

Toplinski valovi postaju sve intenzivniji i češći zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem, a prema podacima ministarstva obrazovanja, samo šest posto talijanskih škola ima klimatizacijske uređaje. I dok u nekim talijanskim regijama temperature postupno padaju, na jugu su uvjeti za rad i dalje nemogući.

Sparina i vrućina tijekom svibnja i lipnja stvaraju velike probleme, posebno učenicima koji polažu završne ispite, kazala je predsjednica sindikata učitelja ANIEF Marcella Pacifica. "Ne možemo imati školski kalendar kakav smo imali prije 50 godina jer klima se promijenila", ističe, dodajući da je vrućina opasna i za učitelje od kojih je 55 posto u dobi od 50 ili više godina.

- Kad je prevruće, ugroženo je zdravlje naših učenika, a istodobno ne možemo zajamčiti ni kvalitetu obrazovanja" ako se učenici ne uspijevaju koncentrirati, rekao je Rinaldo.

Rekordno dugi ljetni školski praznici

Datum povratka djece u školu u Italiji varira ovisno o regiji, a nastava počinje između 8. i 16. rujna. Na Siciliji, gdje se sljedeći tjedan očekuju temperature i do 33 °C, neke su škole najavile da će u početku nastava završavati do podneva, rekao je Rinaldo za AFP.

Sardinija je prošle godine pozvala na nacionalnu raspravu o prilagodbi učionica klimatskim promjenama, a i druge regije suočene su s problemom vezanim za toplinski stres u školama.

U idućem se razdoblju u većim gradovima poput Barija, Bologne, Firence i Napulja očekuju temperature oko 30 °C.

- Moramo dobro razmisliti, ne samo u Italiji nego i u Europi jer se klimatske promjene ne događaju samo u Italiji, upozorava Pacifico.

Prema podacima EU-ova programa Copernicus za klimatske promjene, Europa se od osamdesetih godina prošlog stoljeća zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a temperature na kontinentu povećavale su se tijekom cijele godine.

- Ljetni uvjeti sada počinju ranije, u proljeće, i traju dulje u jesen, rekla je za AFP viša znanstvenica u Copernicusu Francesca Guglielmo.

No ANIEF-ov poziv na produljenje školskih praznika kod roditelja je izazvao protivljenje i negodovanje.

Italija trenutačno ima najdulje ljetne praznike u Europi: čak 97 dana, za usporedbu, u Španjolskoj su 77, u Francuskoj 56 i Njemačkoj 44 dana, prema mreži za obrazovne informacije Europske komisije Eurydice.

Više od 76.000 ljudi potpisalo je peticiju koju je organizirala neovisna organizacija We World, a traže da se ljetni praznici skrate za mjesec dana. Aktivisti kažu da je dugi odmor svojevrsna kaznu za djecu iz radničkih obitelji kojoj se ne može priuštiti odmor u ljetnim kampovima ni drukčiji oblik ljetovanja.

Uložiti u poboljšanje školskih zgrada

Klimatizacija je trošak, no hladnije bi učionice omogućile da škole ostanu dulje otvorene. Italija, koja ima najviše cijene električne energije u usporedbi s ostalim većim europskim ekonomija, sporije uvodi klimatizaciju u odnosu na južnoeuropske zemlje.

Nunzia Capasso, nastavnica u srednjoj školi u Frattamaggioreu blizu Napulja, AFP-u je rekla da je vrućina još veći problem tinejdžerima "koji se istodobno bore s podivljalim hormonima.

- Ako je u učionicama vruće kao u krematoriju i sve se raspada, jednostavno treba predložiti odgodu nastave, rekla je.

A više od polovine talijanskih škola veoma je staro, izgrađeno između 1950. i 1992., i mnoge su energetski neučinkovite.

Kompleks u kojem Capasso predaje izgrađen je 2000., ali od materijala loše kvalitete pa je ljeti prevruće, a zimi prehladno.

Škole u brojnim siromašnim dijelovima zemlje imaju ključnu ulogu u tome da spriječe djecu da se povlače po ulicama, rekla je. "Živimo u svijetu u kojemu je visok rizik ne samo od funkcionalne nepismenosti nego i od toga da su djeca prepuštena sama sebi."

Umjesto toga pozvala je vladu i regionalne sile da uložu u škole kako bi im se omogućilo da ostanu otvorene "tijekom cijele godine".