Izbori u Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju novi izazov za Merza

Dva tjedna nakon izbora u Saskoj-Anhaltu koji su zbog uvjerljive pobjede desničarske Alternative za Njemačku (AfD) uzdrmali njemačku političku scenu, napeto se iščekuju i sutrašnji izbori u pokrajinama Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju.

Iako birališta ponovo izlazi relativno malo birača, oko 2,5 milijuna u gradu-pokrajini Berlinu i oko 1,3 milijuna Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, ishod se očekuje sa zanimanjem zbog mogućeg utjecaja na politiku savezne vlade na čelu s Friedrichom Merzom.

On se od katastrofalnog gubitka svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Saskoj-Anhaltu nalazi pod velikim pritiskom javnosti, ali i same stranke čiji dijelovi čak traže i njegovu ostavku na položaj kancelara.

Nezgodan bi po kancelara Merza mogao biti ishod izbora u sjeveroistočnoj saveznoj pokrajini Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju gdje je, prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja, CDU prepolovio svoj rezultat iz 2021. te se čak bori za prelazak izbornog praga.

Iako su ovog tjedna premijeri saveznih pokrajina iz redova CDU-a stali iza kancelara, povijesno ispadanje iz parlamenta neke savezne pokrajine, moglo bi ponovno pokrenuti rasprave o kancelarovoj sudbini.

Za prvo mjesto će se u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju boriti Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja je u ovoj saveznoj pokrajini na vlasti od 1998., i AfD koji je znatno narastao od posljednjih izbora. SPD i AfD se trenutačno, ovisno o izvoru podataka, kreću oko 35 posto.

Ključ uspjeha distanciranje od savezne vlade

Oporavak SPD-a, koji je u ispitivanjima donedavno bio daleko iza AfD-a ponajviše se zahvaljuje pragmatičnoj premijerki Manueli Schweisig koja se od dolaska na čelo pokrajine bori za njezin gospodarski opstanak. U to spada i zalaganje za projekt plinovoda Sjevernog toka koji je u međuvremenu zbog sabotaža propao.

Analitičari procjenjuju da uspjeh Schwesig počiva i na tome da se uspjela uspješno distancirati od rada svoje stranke u koalicijskoj vladi kancelara Merza kojoj građani daju katastrofalne ocjene.

Zato se ni vicekancelar, ministar financija i dopredsjednik SPD-a Lars Klingbeil nije pretjerano pojavljivao u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju tijekom izborne kampanje.

Nastavak dosadašnje koalicije SPD-a i Ljevice u Schwerinu smatra se prilično malo vjerojatnim, jer je Ljevica po anketama na samo devet posto.

Ako Zeleni, koji su trenutačno na pet posto, uspiju ući u parlament, mogli bi se ponuditi kao dodatni koalicijski partner. U suprotnom bi se Schwesig mogla naći pred teškim zadatkom formiranja, nakon Saske i Tiringije, treće manjinske vlade u istočnoj Njemačkoj.

Naime, koalicija SPD-a, Ljevice i CDU-a smatra se nemogućom jer demokršćani načelno odbijaju suradnju s ekstremnim strankama poput AfD-a ali i Ljevice koju smatraju direktnim nasljednikom DDR režima.

Berlin pred izbore: AfD sve jači

U njemačkoj metropoli Berlinu, koji ujedno ima i status savezne pokrajine, politička situacija se posljednjih godina zaoštrili.

To je vidljivo i u trenutačnom poretku u ispitivanjima javnog mnijenja gdje su se kao najjače dvije snage profilirale CDU, koji s SPD-om vlada Berlinom, i stranka Ljevica.

I CDU i Ljevica se trenutačno kreću oko 20 posto. U stopu ih prati AfD koji je u nekim ispitivanjima čak i najjača stranka. To je dugo bilo nezamislivo za Berlin koji slovi kao kozmopolitski i otvoreni grad, a stranke poput AfD-a nikada nisu prelazile granicu od 10 posto.

No i Berlin, pogotovo njegovi rubni dijelovi, okrenuli su se antiimigrantskim narativima AfD-a i to u gradu u kojom četvrtina stanovnika ne posjeduje njemačku putovnicu a oko 40 posto stanovništva je stranog porijekla.

CDU u ovoj saveznoj pokrajini stoji bolje nego u drugima na istoku zemlje, ali ni ondje stranci ne cvjetaju ruže.

Nositelj CDU-ove liste Stefan Evers u posljednji je trenutak uskočio umjesto gradonačelnika Kaija Wegnera, koji je morao odustati od kandidature zbog svog skandaloznog ponašanja u veljači kada je četvrtina Berlina ostala bez struje, a on je umjesto da se primi kriznog upravljanja otišao na partiju tenisa.

Evers je rezultate CDU-a uspio stabilizirali na oko 20 posto, ali to je još uvijek oko osam posto manje nego na posljednjim izborima.

Spornim temama do uspjeha

Oporavak CDU može dijelom objasniti i ekstremističkim stavovima koje zastupa druga najjača stranka u gradu. Stranka Ljevica s nositeljicom liste Elif Eralp uspjela je birače mobilizirati emotivnim temama, što objašnjava njezin porast u usporedbi s posljednjim izborima.

Ljevica je u četvrtima s velikim udjelom migranata, posebno arapskih, birače uspjela mobilizirati propalestinskim narativima. To, međutim, ide toliko daleko da se vodstvo stranke u nekoliko navrata moralo ograđivati od predizbornih skupova na kojima se pozivalo na intifadu, ubijanje izraelskih vojnika i na uništenje Izraela.

Druga osjetljiva tema je obećanje Ljevice da će nakon dolaska na vlast nacionalizirati stanove koje je gradska vlast velikim međunarodnim koncernima prodala u vrijeme kada su cijene nekretnina u Berlinu bile višestruko niže nego danas.

Ljevica sada širi propagandu po kojoj će nacionalizacija riješiti gorući stambeni problem u gradu što su stručnjaci u više navrata opovrgli.

Zbog tog spornog dijela programa Ljevici će biti teško pronaći koalicijskog partnera nakon izbora jer mogući partner SPD žestoko odbija planove o nacionalizaciji stambenih objekata, što bi po njihovom mišljenju otjeralo potencijalne investitore koje Berlin želi privući.