Je li povratak u Hrvatsku prilika za zaposlenje?

Hrvatski su se iseljenici razasuli po cijelom svijetu, no kulturološki, geografski i povijesno najbliža nam je Austrija - stoga su mnogi Hrvati ondje potražili sreću. Predstavništvo HGK u Beču organiziralo je događaj na kojem je želja spojiti hrvatske gospodarstvenike s hrvatskim iseljenicima koji imaju želju vratiti se.

- Ja sam već 35 godina ovdje, rođena sam u Hrvatskoj. Došla sam 1992. s roditeljima u Beč i bavim se 'personal menadžmentom' u velikoj tvrtki u Beču, kazala je Danijela Kosor iz Beča.

- Rođen sam u Beču, u biti baš sam Bečanin. Imam 30 godina i radim kao voditelj gradnje, izjavio je Domagoj Soldo iz Beča.

Za njih i ostale Hrvate u Austriji predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Beču organiziralo je događaj "Povratak u domovinu" na kojem su predstavljene poslovne prilike i gospodarska situacija u Hrvatskoj - svojevrsni "matchmaking" između domaćih tvrtki i Hrvata koji rade u Austriji. Prilika, kažu, ima.

'Trebaju nam kvalificiraniji ljudi'

- Hrvatska ekonomija postaje sve više razvijenija i sve više sofisticiranija. Znači nama ne trebaju više ljudi niskog obrazovanja, trebaju nam kvalificirani ljudi. Na ovaj način, mi čak radimo jedan transfer znanja. Ako dođu ljudi koji žive izvan Hrvatske, koji su ipak stekli drukčija znanja i iskustva, sigurno na taj način i njima ćemo osigurati dobre uvjete rada i života, ali i dići konkurentnost hrvatske ekonomije, kazao je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK.

Poduzetnici koji tvrke imaju u Austriji, a posluju i u Hrvatskoj, ali i u Švicarskoj, optimistični su. Tvrde, u Hrvatskoj se ne živi loše - vremena su se promijenila.

- Ako imamo plaću 2000 eura u Austriji, ili 2000 ili 1800 eura u Hrvatskoj, puno je kvalitetniji život u Hrvatskoj. Po mom mišljenju i po mišljenju velike većine povratnika - kvaliteta života života u Hrvatskoj daleko je veća. Taj "goodwill" koji u ekonomiji spominjemo, je puno veći u Hrvatskoj nego u Republici Austriji, kazao je Anđelko Kaščel, osnivač tvrtke Laser Inženjering.

Poručuju kako se hrvatsko gospodarstvo sve više približava standardu Austrije stoga je želja motivirati Hrvate da se vrate u domovinu. Kažu, posljednjih godina stvoreni su uvjeti za povratak, a iseljenici imaju upravo ono što Hrvatskoj treba - a to je iskustvo, navike i "know how".

'U Austriji i Njemačkoj nije baš bajno'

- U Austriji i u Njemačkoj nije baš bajno, ali u Hrvatskoj raste. To motivira našeg čovjeka da dođe u Hrvatsku. Mi u Hrvatskoj više moramo raditi, koncentriranije da stvorimo strukture, sustav, komunikacija je važna, dijalog s tim Hrvatima i mladim Hrvatima, da znaju gdje mogu dobiti informacije i na tom putu smo, kaže Daniel Glunčić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji.

Dok Hrvatska muku muči s lošom demografskom slikom, padom nataliteta, s jedne strane iseljavanjem radne snage, s druge strane pak useljavanjem radne snage, prema nekim najnovijim podacima, ovdje u Austriji živi više od 100 tisuća Hrvata, radno sposobnih.

Spojiti gospodarstvenike i povratnike, mnogo je pitanja

Upravo zbog toga je predstavništvo Hrvatske gospodarske komore ovdje u Beču organiziralo ovaj događaj na kojem je želja spojiti hrvatske gospodarstvenike s hrvatskim iseljenicima koji imaju želju vratiti se u domovinu. Želja i namjera postoje, no oni ipak imaju brojna pitanja.

- Treba na tome samo raditi i ima jako puno mogućnosti da se Hrvati iz dijaspore vrate u Hrvatsku, izjavio je Niko Ilić, vlasnik tvrtke NILU Stahlbau.

Sigurno je da se gospodarska situacija i u Austriji, i u Hrvatskoj, i u ostatku Europe mijenja. Sigurno je i da iseljenici mogu podići hrvatsko gospodarstvo i imaju interes za povratak, a za to traže sigurnost i stabilnost ekonomije i poslovanja i standard u prosjeku Europske unije.