Jourova: Europska unija postat će centar slobode medija

30.04.2023.

07:04

Autor: M.M./Hina/HRT

Jourova: Europska unija postat će centar slobode medija

Jourova: Europska unija postat će centar slobode medija

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova želi da Europska unija postane centar slobode medija, ali prije toga "mora dovesti svoju kuću u red" i ojačati neovisnost novinara.

European Newsroom, projekt 18 europskih novinskih agencija među kojima je i Hina, razgovarao je uoči Dana slobode medija 3. svibnja s potpredsjednicom EK Verom Jourovom o Europskom aktu o slobodi medija, inicijativi protiv SLAPP tužbi i općem stanju medija u Europi.

Jourova je izrazila poštovanje svim novinarima i medijskim djelatnicima koji riskiraju život kako bi nas informirali poput onih koji su sada na ratištu u Ukrajini, na prvoj crti bojišnice pod ruskim bombama, a ondje ih očajnički trebamo kako bi znali činjenice".

Rekla je i da su joj u mislima novinari koji rade u autoritarnim režimima i oni koji su u zatvoru.

Posebno je spomenula američkog novinara Evana Gershkovicha kojeg je Rusija uhitila u ožujku te se zauzela za "kontinuirani pritisak" na Moskvu da ga oslobodi "jer je to nečuven napad na novinare, ali i na slobodu izražavanja".

- Želim da Europska unija predvodi borbu za zaštitu ovih hrabrih glasova i želim da postane ono što bih nazvala centrom slobode medija, poručila je Jourova.

No kako bi postala centar slobode medija, EU mora dovesti "svoju kuću u red", upozorila je Jourova, koja je istaknula potrebu jačanja neovisnosti medija, zaštite javnog medijskog servisa i javne objave informacija o vlasništvu nad medijskim kompanijama.

Također bi trebala postojati transparentnost u pogledu novca koji vlasti troše na institucionalno oglašavanje i medija koje za to koriste.

Europski akt o slobodi medija


Prošlog rujna Komisija je predložila Europski akt o slobodi medija (EMFA) za bolju zaštitu neovisnih medija od utjecaja države.

Nastoji se zakonski učvrstiti načelo informiranja kao javnog dobra, nakon skandala zbog špijuniranja novinara, sumnje u neovisnost javnih medija i netransparentnosti vladinih kampanja u medijima.

Ovaj budući zakon mnogi kritiziraju, ali činimo pravu stvar upozoravajući države članice da zadrže jake i neovisne javne medijske servise bez državnih ili stranačkih tendencija, jer je to upravo ono što vidimo u Poljskoj i Mađarskoj.

Osvrćući se na kritike njemačkih izdavača na spomenuti zakon, rekla je da im je bilo teško 'progutati' da će prvi put biti regulirani na razini EU-a.

Europski parlament i zemlje članice EU-a trenutačno pregovaraju o predloženom zakonodavstvu. Države članice mogle bi postići dogovor u Vijeću EU-a do sredine godine, a Europski parlament mogao bi izreći svoj stav u listopadu.

Dvije strane nakon toga bi morale pregovarati o zajedničkom stajalištu.

Ovaj prijedlog, objasnila je Jourová, "također znači dobrodošlicu neovisnim medijima koji moraju pobjeći od cenzure u svojoj domovini" zbog čega Bruxelles pokušava "osmisliti učinkovitu pomoć za ruske novinare koji žive u egzilu u EU-u kako bi mogli nastaviti raditi svoj posao.

Bruxelles smatra da se situacija uvelike pogoršala u nekoliko država članica i tvrdi da se "urednička sloboda i neovisnost i snaga medija kao važnih aktera u demokratskom sustavu moraju zaštititi", podsjetila je Jourová.

Predlažemo da se zabrani miješanje država članica ili politike u život medija i u urednički sadržaj, kazala je.

Također je naglasila potrebu djelovanja, posebno u istočnoeuropskim zemljama koje su sada članice EU-a, ali su u prošlosti pripadale sovjetskoj orbiti, gdje su potrebni jaki mediji kako bi se mogli suprotstaviti intenzivnoj ruskoj propagandi koja daje plodove jer je tlo prilično pogodno.

Kleveta i SLAPP


Češka odvjetnica, koja je bila povjerenica za pravosuđe u prošlom sazivu Komisije, također je istaknula da ne želi "zloupotrebu pravosudnog sustava protiv novinara i slobode izražavanja" u Europi.

Poseban su problem takozvane SLAPP tužbe, neutemeljene i maliciozne tužbe pokrenute protiv novinara, medijskih kuća i aktivista kako bi ih se ušutkalo. Smatra ih se posebnim oblikom uznemiravanja novinara jer se sudski procesi u pravilu vuku godinama i od tuženika se zahtijevaju ogromne količine novca i vremena.

HND je, na primjer, prošle godine predstavio rezultate ankete prema kojima je u Hrvatskoj bila aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara za povredu ugleda i časti u kojima tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna.

Bruxelles je krajem 2021. predložio Direktivu protiv SLAPP-a kojom se želi zaštititi novinare od zloupotrebe parnica.

Ta je direktiva u zakonodavnom postupku i proces nije lak, priznala je Jourova, iako se nada da bi mogla biti odobrena prije kraja ovog saziva parlamenta sredinom 2024.

Uvjerena sam da novinari moraju moći raditi svoj posao bez straha, istaknula je Jourova, ukazujući i na važnost borbe protiv dezinformacija.

- Sve je to ključno u vrijeme izbora, u vrijeme rata, ali i u normalnim vremenima. U svakom trenutku demokracija treba jaku medijsku moć. I zato radimo sve ove stvari koje su bez presedana, rekla je.

Kaže da postoje iznimke koje se tiču moguće sumnje na kriminal ili ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Ipak, priznaje da će to uvijek biti opravdanje koje ćemo čuti od država članica kada se takve stvari dogode da je u pitanju nacionalna sigurnost ili neki kriminal".

Prema Komisiji, navodna kleveta jedan je od najčešćih razloga podnošenja SLAPP tužbi protiv novinara.

Prema godišnjem izvješću Platforme za sigurnost novinara Vijeća Europe koje je objavljeno 7. ožujka, protiv novinara i medijskih organizacija u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Srbiji sve se češće dižu tužbe za klevetu.

Platforma je zabilježila nekoliko slučajeva u kojima su novinari novčano kažnjeni zbog izvještavanja.

Dezinformacije na Twitteru


Komisija je u veljači objavila izvješće koje otkriva kako Twitter zaostaje u borbi protiv dezinformacija, unatoč tome što je dobrovoljno potpisao Kodeks prakse o dezinformacijama.

Jourova je rekla da prije nego što Akt o digitalnim uslugama (DSA) stupi na snagu "još uvijek postoji prostor za dijalog i stvarno bih željela objasniti g. Musku našu filozofiju - da smo mi zaštitnici slobode govora, zaštitnici slobode izražavanja. Zato smo stvorili tako kompliciran sustav, a to je Kodeks prakse (o dezinformacijama)".

- Međutim, sloboda govora u EU nije neograničena, dodala je.

Aktom o digitalnim uslugama EU nastoji nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama.

Jourova je ponovno izrazila razočaranje naporima Twittera da se suprotstavi širenju lažnih vijesti te je kazala da se osobno osjeća "sve neugodnije na Twitteru, u blizini neregulirane ruske agresivne propagande".

- Ne mogu predvidjeti što će se dogoditi s Twitterom nakon što Zakon o digitalnim uslugama stupi na snagu, nastavila je Jourova.

- Ja bih situaciju usporedila s vožnjom na autocesti: ako prekoračite brzinu, dobit ćete kaznu i jednog dana biste mogli biti lišeni vozačke dozvole. Ovo je opća vizija kako će se DSA primjenjivati u budućnosti u slučajevima nepoštivanja, dodala je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!