Kallas i šefovi diplomacije nekoliko članica odali počast žrtvama iz Buče

U Kijevu su visoka predstavnica Europske unije Kaja Kallas i šefovi diplomacije nekoliko država članica, među njima i ministar Gordan Grlić Radman, kako bi obilježili četvrtu godišnjicu zločina u Buči. U tom su gradu ruske snage ubile više od 1400 civila, uključujući 37 djece.

Potkraj ožujka 2022. ruska se vojska povukla iz Buče, gradića u blizini Kijeva. A onda su 1. travnja počele stizati snimke mrtvih ljudi, razasutih po ulicama. Dokazi o pokoljima koje je počinila 64. gardijska motorizirana brigada, pod zapovjedništvom potpukovnika rodom iz Uzbekistana, Azatbeka Omurbekova.

- Ulazili su u kuće u mojoj ulici, ubijali ljude, izvlačili su ih iz podruma. Na kraju ulice, dva brata kuhala su hranu u kotlu, Rusi su ih likvidirali i bacili u jarak. I jedan bračni par. Muškarac je izašao s maskom - ustrijelili su ga. Žena je istrčala, vrišteći. Ubili su i nju, ispričala je Marija, stanovnica Buče.

Nakon ulaska ukrajinske vojske pronađena su 422 tijela. Najmlađa žrtva imala je 18 mjeseci, a najstarija gotovo 100 godina. Pucali su na ljude nasumično, snajperisti su ubijali iz zabave. Svijet se zgražao, a Rusija je sve proglasila "monstruoznom krivotvorinom".

- Ovo su ratni zločini i svijet će ih priznati kao genocid. Vi ovdje možete vidjeti što se dogodilo. Znamo za tisuće ubijenih i mučenih ljudi, s odsječenim udovima, znamo za ubijenu djecu, silovane žene, poručio je u travnju 2022. godine Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

- Nedavno je u gradu Buči u Kijevskoj regiji izvedena još jedna operacija dezinformiranja, nakon što se ruska vojska povukla. Nekoliko dana poslije insceniran je lažni video koji sada šire Ukrajinci i njihovi zapadni pokrovitelji, govorio je tada Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Lavrov je prije 4 godine obećao brzu objavu dokaza o tome da je riječ o prijevari i podmetanju, no do dana današnjeg Moskva nije pokazala nikakvu dokumentaciju ni izvješće.

Europski ministri na prijedlog visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaju Kallas u utorak su se neformalno okupili u Ukrajini gdje su posjetili Buču u povodu četvrte obljetnice oslobođenja tog grada pored Kijeva, poprišta stravičnih zločina ruske agresije.

U zajedničkom priopćenju Kallas, ukrajinskog ministra i svih europskih šefova diplomacije osim mađarskog, naglašena je predanost naporima da Rusija u potpunosti odgovara za ratne zločine počinjene u Ukrajini, što je i neodvojiv element dugotrajnog i pravednog mira.

Pozdravljen je nedavni napredak u Vijeću Europe, s podrškom EU-a, prema osnivanju posebnog suda za zločine počinjene u ratom pogođenoj zemlji te dana podrška Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u njegovim istragama.

- Ako ti zločini ostanu nekažnjeni, onda nema pravednog i trajnog mira, jer je pravda dio mirovnog procesa. I zato potičemo osnivanje posebnog suda za zločin agresije, ali i povjerenstva za pojedinačne odštetne zahtjeve u vezi sa zločinima u Buči, poručila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

- Glavni je naglasak ovog posjeta odgovornost ruskih zločinaca i ruskog agresora. Buča je istinski simbol, simbol ruskih zločina počinjenih na teritoriju Ukrajine. Očekujemo osnivanje specijalnog suda i registra štete za naknadu Ukrajini, rekao je Andrij Sibiha, ukrajinski ministar vanjskih poslova.

Na inicijativu Hrvatske i Švedske na susretu europskih šefova diplomacije u Kijevu visoko na dnevnom redu bilo je pitanje skrbi o ukrajinskim veteranima.

- Cilj ovog posjeta, sastanka, je poslati snažnu poruku, podršku, Ukrajini, ali i s naglaskom za napore za osiguravanja ruske odgovornosti za ratne zločine. Kao i davanja posebne vidljivosti za ukrajinske ratne veterane, konferenciju koju je na prijedlog Hrvatske i Švedske prihvatila Kaja Kallas, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

Šefovi diplomacije EU-a o hrvatsko-švedskoj inicijativi o ukrajinskim veteranima

Ministri su se nakon Buče uputili u Kijev gdje su se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, premijerkom Julijom Sviridenko i šefom diplomacije Andrijem Sibihom.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da je visoko na dnevnom redu tamošnjeg ministarskog sastanka bila inicijativa Hrvatske i Švedske za skrb o ukrajinskim veteranima.

Grlić Radman je kazao da je Kallas podržala održavanje konferencije posvećene ukrajinskim veteranima, važne inicijative usmjerene na uspostavu strukturiranog angažmana unutar Europske unije u području skrbi i reintegracije ukrajinskih veterana, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Hrvatska je pritom istaknula svoj doprinos kao država s recentnim postratnim iskustvom, osobito u područjima razminiranja, obnove, reforme sigurnosnog sektora te reintegracije oslobođenih područja, dodaje se u priopćenju.