Rusiji odgovara jačanje AfD-a, no EU će preživjeti jačanje krajnje desnice

U emisiji HTV-a Otvoreno analiziran je rast krajnje desnice u Europi, posebno izborni uspjeh AfD-a u Njemačkoj. Gosti su govorili o utjecaju krajnje desnih stranaka na EU, odnosu prema Rusiji i Ukrajini te mogućim promjenama europske politike.

Gosti urednice i voditeljice emisije Otvoreno Zrinke Grancarić bili su zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP), prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu.

Luša: Kod AfD-a je došlo do savršene oluje

Profesorica Đana Luša govorila je o zamahu AfD-a nakon uspjeha u njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt.

- Iz perspektive AfD-a došlo do savršene oluje, nazovimo je tako. Prije svega, uspjeli su jednostavno potaknuti ogroman broj birača da izađu na birališta. Pri tome su dobili stvarno ogromnu podršku, 43,8%, i postali su prva krajnje desna stranka koja je pobijedila i koja će vjerojatno formirati pokrajinsku vladu u Njemačkoj, kazala je Luša.

Pojasnila je što misli pod savršenom olujom.

- Nekoliko je elemenata uvjetovalo njihov uspjeh. Prije svega, slabost vladajuće koalicije, tu mislim na CDU i kancelara Merza, dakle povijesna nepopularnost samog kancelara i njegovih politika, i jako loše vođena kampanja i komuniciranje s građanima. S druge strane imali su iznimno atraktivnog kandidata srednje generacije, koji je nekako i ublažio tu retoriku AfD-a u komuniciranju s građanima. Ušao je među narod, imao je poruke koje su prijemčive široj populaciji, i to vidimo po strukturi glasača, istaknula je Luša.

Dodala je kako su dobili većinu u dobnoj skupini od 18 do 70 godina.

- Politike koje su promovirali, koje su jako bitne građanima su bile migracije, sigurnost, obrazovni sustav, ekonomska pitanja. To su sva ona pitanja na koja aktualna vlada nije dala odgovor, navela je.

Smatra kako su građani na neki način zapravo iscrpljeni svim krizama već.

- Rat u Ukrajini je bila jedna od tema izborne kampanje i tu se jednostavno cijeli niz tih elemenata skupio u odličan izborni rezultat za AfD koji će sigurno imati posljedice, iako se radi o jednoj pokrajini. Pogledamo li njihov manifest i njihov program, krajnji cilj je, naravno, osvajanje državne vlasti. To je jedan momentum koji se može iskoristiti u smislu političke identifikacije birača. Ovo nisu samo protestni glasovi, već su se birači identificirali s njihovim politikama. To se može prebaciti i na ove dvije druge pokrajine, iako su u potpunosti različite i demografski, i gospodarski, i po svim drugim pokazateljima. I, naravno, utjecat će na to da se ove mainstream stranke jednostavno počnu drugačije ponašati i da mijenjaju svoju retoriku i svoje politike, smatra Luša.

Stier: Merz je prepustio prostor AfD-u neispunjenim obećanjima

Eurozastupnik Davor Ivo Stier, komentirajući stajališta AfD-a koja su poprilično suprotna stajalištima Europske unije, iznio je mišljenje u kojem smjeru ide Njemačka.

- Mislim da je AfD ušao u jedan prostor koji je, nažalost, možda i kancelar Merz njima i prepustio kada nije ispunio neka obećanja koja je davao tijekom predizborne kampanje. Uz ovo što je već profesorica Luša rekla, i s čime se mogu samo složiti, ja bih dodao dva ključna elementa: jedan je energetska politika, a drugi je migracijska politika, kazao je Stier.

Dodao je kako je Merz bio obećao da će se vratiti nuklearnoj energiji nakon što je kancelarka Merkel bila donijela odluku da će ugasiti nuklearke nakon Fukušime. Također je rekao i da će promijeniti smjer oko migracijske politike i reformirati sustav azila.

- Međutim, nakon izbora on je odustao od toga jer je ušao u koaliciju sa SPD-om, sa socijaldemokratima, i u tim pregovorima SPD je tražio da se odustane i odrekne tih smjerova politike koji su bili ključni da on pokaže da je drugačiji od one politike koju je vodila Angela Merkel i kasnije Scholz. S obzirom na to da nije ispunio ta očekivanja, prepustio je AfD-u narativ da kaže: "Evo, vidite, Merz je obećavao promjenu, ali on to nije ispunio, mi smo jedina alternativa za Njemačku", istaknuo je Stier dodavši kako je AfD, uz druge elemente, iskoristio tu priliku.

Pojasnio je što to sada znači za Njemačku.

- Oni imaju niz mogućnosti pogotovo stranke vladajuće koalicije. Nije na meni da im kažem što trebaju napraviti. Međutim, čini mi se, iz ove moje analize, da je ključno da Merz pokaže, ako želi doista sačuvati i vlast, ali i europski i proeuropski smjer Njemačke, da kaže da on je sposoban isporučiti tu promjenu. Jedna alternativa koju njemački Ustav omogućava i olakšava jest da on ima i manjinsku vladu, rekao je Stier.

Smatra kako bi Merz trebao sada reći kako ne želi AfD u svojoj vladi, prekinuti suradnju sa socijaldemokratima te reći kako će program koji je obećao sada realizirati.

- Čuo sam poruku njemačkih birača, sad ću ja realizirati ono što sam obećao. Nisam mogao, jer sam imao ovakvu koaliciju. Sad ću imati isključivo kršćansko-demokratsku vladu, rekao je Stier što bi trebao reći Merz.

Naveo je kako to njihov Ustav to na neki način olakšava jer imaju kancelarski sustav gdje je jako teško smijeniti kancelara.

- Stoga on može i s manjinskom vladom ostati na poziciji. Ako preživi sve te turbulencije, mislim da je to jedna od mogućnosti. Za sada, ona nije najrealnija. Po onome što ja mogu pratiti njemačku politiku, izgleda da još se nisu odlučili. To bi bio itekako hrabar, ali naravno i rizičan potez. Ali mislim da su ozbiljna vremena koja traže da se i takva opcija stavi na stol, naglasio je Stier.

Picula: Merz je obećao prepoloviti AfD, a prepolovio svoju stranku

Etablirane stranke, mainstream stranke CDU i SPD u prvome redu se zgražaju. Niti jedna stranka ne želi surađivati s AfD-om i na snazi je tzv. zaštitni zid je na snazi. No birači Saske Anhalt očito misle drugačije. Eurozastupnik Tonino Picula komentirao je poruku birača te pokrajine.

- Bez obzira na relativno mali broj stanovnika Saske, ima ih negdje oko 2 milijuna, izbore u toj saveznoj državi nitko ne smije doživljavati kao izolirano neko ekscentrično izražavanje nezadovoljstva građana. S druge strane, imate i ocjenu da je ovdje prije svega riječ o rezultatima same Saske Anhalta, jer pokrajina već dugo vremena ima izrazito nestabilno biračko tijelo. Ima dosta jak osjećaj političkog nezadovoljstva, a podlogu nalaze u specifičnom istočno-njemačkom iskustvu, kazao je Picula.

Smatra da je trend jačanja te i sličnih političkih opcija diljem Europe više nego evidentan. 

- Riječ je o jednom globalnom trendu s različitim lokalnim očitovanjima i političkoj dinamici. Međutim, koliko je on zaista povijesan, kako to tvrde lideri AfD-a, tek treba pokazati. Evidentno je da su njemački građani u toj saveznoj državi odustali od uobičajene političke ponude koju predstavljaju stranke, neovisno jesu li sad u vladajućoj koaliciji ili izvan nje, i okrenuli su se u velikom broju upravo Alternativi za Njemačku, naveo je Picula.

Dodao je kako se veliki broj ljudi odazvao na tim izborima, više od 70%, i da je dobar dio njih je zapravo u nekim ranijim izbornim ciklusima glasovao za CDU/CSU. 

- I to je prije svega poraz kancelara Merza, koji je prije ovih izbora obećao da će prepoloviti AfD, a uspio je prepoloviti zapravo vlastitu stranku, kazao je Picula.

Naveo je kako ije tu samo riječ o odnosu prema migrantima i prema strancima, što se najčešće vezuje uz te opcije.

- Mislim da su tu ljudi prije svega izrazili svoj strah nad gospodarskom, ekonomskom neizvjesnošću, upravo nad onim što misle da stranke vladajuće koalicije ne mogu kontrolirati. I bili su vrlo jasni u svojoj kritici, ali uvijek se onda otvara pitanje: a što to zapravo može AfD ako bi došao u situaciju da obnaša vlast?, istaknuo je Picula.

Bandov: AfD je zasad prvenstveno istočnonjemački fenomen

Profesor Goran Bandov živio je 10 godina na sjeveru Njemačke, doktorirao i predavao na Sveučilištu u Hamburgu. Iznio je svoje mišljenje je li AfD priča samo nekadašnjeg DDR-a ili zaista politička snaga koja može napraviti prevrat.

- AfD je u ovom trenutku sigurno puno više identitet istočne Njemačke. U pokrajinama istočne Njemačke, on dobiva negdje cirka 30 do 40 posto, zavisi od pokrajine do pokrajine. Pritom je trebalo naglasiti da u Berlinu je taj postotak značajno manji, negdje oko 18 posto prema trenutačnim anketama. I pritom, još dodatno, ono što je izrazito bitno, i to potvrđuje ovu tezu da je to ipak jedan istočnonjemački fenomen u ovom trenutku, je da istočni Berlin značajno više daje potporu nego zapadni Berlin, pojasnio je Bandov.

Dodao je da kada se govori o zapadnom dijelu države potpora im je negdje oko 20 posto, Saarland je negdje oko 24 posto potpore, a u Hamburgu je negdje oko 12 posto potpore.

- Ja bih uz ovo sve što su kolege rekle, i s čim se apsolutno slažemo, dodao još taj jedan istočnonjemački identitet koji je dosta jak, gdje građani istočne Njemačke i dalje osjećaju da su oni na neki način gubitnici tranzicije. Tamo je ekonomija značajno slabija nego što je u zapadu. Značajni dio istočnih Nijemaca je odlazio na zapad, s jako malo zapadnih Nijemaca je došlo na istok. Ono što se moglo na neki način transformirati prema nekim suočavanjima s prošlošću to se moglo događati samo u zapadnoj Njemačkoj. U istočnoj Njemačkoj se to nije događalo, istaknuo je Bandov.

Smatra kako se Njemačka relativno uspješno uspjela suočiti s pitanjem odgovornosti prema Drugom svjetskom ratu, ali da se s pitanjem odgovornosti komunističkih režima suočila vrlo malo, napose u području istočne Njemačke.

- Istočna Njemačka, uz ovo sve što smo dosad rekli, ima još jedan drugi narativ, to je taj komunistički narativ, i ima još jedan narativ uz njega vezan, to je Velikog brata. Oni u jednom dijelu, jedan značajni dio građana istočne Njemačke osjeća jednu privrženost prema Rusiji, prema nekom Sovjetskom Savezu. To je do dan-danas još prisutno i to se vidi kao rezultat svih ovih politika, kazao je Bandov.

Naveo je kako AfD nije klasična stranka nego su prvenstveno u ovom trenutku jedan vrlo široki pokret. 

- Mnogi građani im daju svoje povjerenje, ne samo zbog politika za koje se oni zalažu, nego zapravo su jedini, što bi mogli reći, alternativa. Alternativa dosad vladajućim koalicijama. Oni do sada nigdje nisu vladali. I na neki način, građani, to nije samo sistem u Njemačkoj, vole dati šansu nekoj novoj stranci. To je nešto što smo doživjeli s Giorgiom Meloni, koja nikad nije prije toga bila ni u kakvim koalicijama. Dobila je priliku upravljati jednom značajnom svjetskom silom, naglasio je Bandov.

A postala je najdugovječnija talijanska premijerka nakon Drugog svjetskog rata, što nije baš mali uspjeh.

Zaključio je kako je AfD u ovom trenutku  dalje jedan istočnonjemački fenomen.

- AfD može imati značajnu prevagu i u zapadnoj Njemačkoj, ali to u ovom trenutku još nije tako, smatra Bandov.

EU će preživjeti jačanje krajnje desnice

Profesorica Luša smatra da će Europska unija preživjeti i eventualno osvajanje vlasti AfD-a u Njemačkoj. Dodaje da je zasad riječ o rezultatima jedne istočnonjemačke pokrajine te da treba vidjeti hoće li se oni preliti na ostale dvije pokrajine i hoće li birači slijediti taj trend.

Populističke i krajnje desne stranke, ističe Luša, jačaju već godinama i imaju snažno uporište u Europskom parlamentu. Iako Marine Le Pen, Giorgia Meloni i AfD dijele neke stavove, poput nacionalizma, suverenizma i strožeg odnosa prema migracijama, razlikuju se u pogledu budućnosti Europske unije.

Neke od tih stranaka žele ostati u EU-u i mijenjati ga iznutra, dok su druge euroskeptične. AfD je, podsjetila je Luša, osnovan s agendom euroskepticizma, izlaska iz Europske unije i odbacivanja eura kao valute.

Razlike među tim strankama postoje i u ekonomskim politikama, odnosu prema europskim integracijama, obrani i pomoći Ukrajini. Neke su proruske, dok je Giorgia Meloni proukrajinski orijentirana. Zbog svega toga, smatra Luša, pobjeda jedne krajnje desne stranke nije dovoljna da bi se dovelo u pitanje normalno funkcioniranje Europske unije.

Rusiji odgovara jačanje AfD-a

Profesor Stier smatra da Rusija već godinama nastoji fragmentirati Europsku uniju te podržava političke pokrete koji mogu oslabiti zajedništvo europskih država. U tom kontekstu ističe i stranke koje žele obnoviti odnose s Rusijom, osobito na području energetske politike, a među njima je i AfD.

Stier pritom naglašava razlike među europskim krajnje desnim strankama. Kao primjer navodi Giorgiu Meloni, koja se nakon dolaska na vlast pomaknula prema centru, među ostalim i zbog politike potpore Ukrajini.

Sličan proces, smatra Stier, mogao bi se dogoditi i u Francuskoj. Govori o svojevrsnoj „melonizaciji“ koja se, prema njegovoj analizi, više odnosi na Jordana Bardellu, mogućeg kandidata za premijera, koji se već pomaknuo prema centru. Marine Le Pen nakon pobjede AfD-a također je pokazala određenu distancu i ne želi da je se poistovjećuje s tom strankom.

U Njemačkoj je, međutim, situacija drukčija zbog povijesnih okolnosti i dugogodišnje politike takozvanog sanitarnog kordona prema AfD-u. Stier smatra da ta politika nije zaustavila rast stranke, nego mu je, prema njegovoj procjeni, čak i pomogla.

Njemačka politika sada bi, smatra, trebala analizirati isplati li se nastaviti s dosadašnjom retorikom prema AfD-u ili se više usmjeriti na razumijevanje razloga zbog kojih su građani izrazili protest, rješavanje tih problema i pokazivanje promjene političkog smjera.

Putin želi oslabiti Europsku uniju

Tonino Picula ističe da u Njemačkoj postoji dugogodišnja politička tradicija opreznijeg odnosa prema Rusiji, koja i danas ima svoje sljedbenike. Taj odnos dodatno su, smatra, pojačali osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti, osobito u istočnoj Njemačkoj.

Picula smatra da Vladimir Putin nastoji iskoristiti takve okolnosti za slabljenje Europske unije. Iako nije ostvario cilj da brzo slomi Ukrajinu i nametne nove sigurnosne aranžmane u Europi, prema njegovim riječima, rusko subverzivno djelovanje postoji i teško je sakriti sve njegove tragove.

Upozorava i da bi Rusija, suočena s vlastitim ograničenjima, mogla pribjegavati novim i nestandardnim potezima pritiska na države članice EU-a. Zato je, smatra Picula, važno prepoznati tko želi prilagoditi Europsku uniju novim geopolitičkim okolnostima, a tko želi njezino slabljenje i stvaranje novog političko-sigurnosnog poretka u Europi.

Ruske provokacije testiraju europsko jedinstvo

Goran Bandov smatra da je Njemačka ovoga puta odlučila jasno imenovati Rusiju kao odgovornu za sabotaže, što je svojevrsni zaokret u odnosu prema dosadašnjoj politici europskih država koje su uglavnom izbjegavale javno govoriti o tome tko stoji iza takvih događaja.

Ističe da Rusiji odgovara da se njezine aktivnosti doživljavaju kao provokacije jer time pokazuje da raspolaže instrumentima kojima može destabilizirati europske države. Cilj je, smatra Bandov, oslabiti potporu Ukrajini te testirati europsku solidarnost i jedinstvo.

Moguće je, dodaje, da je njemačka odluka o javnom prozivanju Rusije usmjerena i na građane koji imaju proruska stajališta. Ako se potvrdi da Rusija napada Njemačku, njihova bi potpora takvoj politici mogla oslabjeti.

Bandov pritom naglašava važnost smirenog i promišljenog odgovora na ruske provokacije. Europske države, smatra, trebaju reagirati odmjereno i racionalno, s jasnim ciljem – stabilnom Europom i povratkom okviru međunarodnog javnog prava.

Stier i Picula: EU mora konkretnije reagirati prema Srbiji

Stier očekuje da će Europski parlament idućeg tjedna raspravljati o Srbiji te ponoviti da u europskoj obitelji nema mjesta za one koji slave Ratka Mladića. Smatra da Europska komisija već ima dovoljno elemenata za prekid financiranja projekata koje vodi srbijanska vlast, uključujući sredstva iz reformske agende.

Picula upozorava da nije riječ samo o odnosu Bruxellesa prema Beogradu, nego i o vjerodostojnosti europske politike proširenja. Smatra da bi izostanak reakcije nakon događaja u Beogradu doveo u pitanje njezin integritet. Očekuje da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u idućem obraćanju Europskom parlamentu najaviti novu politiku prema Srbiji.

Govoreći o predstojećim izborima u Srbiji 25. listopada, profesor Bandov ocijenio je da bi promjena bila u interesu građana Srbije i svih država koje je okružuju.

S njim se složila i profesorica Luša.