Kako zaustaviti nasilje koje potresa europske ulice?

Nasilni prosvjedi i sve strože sigurnosne mjere posljednjih su dana zahvatili više europskih zemalja. Dok vlasti u Francuskoj, Italiji i Albaniji pokušavaju obuzdati nerede, otvara se pitanje mogu li strože mjere smiriti situaciju ili će dodatno produbiti nezadovoljstvo građana.

O uzrocima prosvjeda, mogućoj eskalaciji i odgovoru europskih vlasti u emisiji Otvoreno govorili su: zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov i politički analitičar Denis Avdagić.

Stier: Pravo na prosvjed ne znači pravo na nasilje

Davor Ivo Stier je ocijenio da se situacija u Francuskoj postupno smiruje nakon nekoliko dana napetosti i nasilnih prosvjeda.

- U Francuskoj danas izgleda puno mirnije nego proteklih dana, a već je jučer situacija bila smirenija upravo zbog uvođenja policijskog sata. I u Strasbourgu sve teče mirno, rekao je.

Istaknuo je da su nasilje i radikalizacija tijekom prosvjeda otvorili pitanje granice između legitimnog izražavanja nezadovoljstva i ugrožavanja demokratskog poretka.

- U demokraciji mora biti zajamčeno pravo na prosvjed, ali on mora biti miran. Kada prosvjedi postanu nasilni, kada se uništava imovina i ugrožavaju ljudi, država mora reagirati, ali s mjerom, poručio je.

Naglasio je da se pritom ne smiju zanemariti zahtjevi građana koji stoje iza prosvjeda.

- Legitimne zahtjeve građana treba čuti, ali oni se moraju izražavati mirnim putem, a ne nasiljem, ustvrdio je.

Upozorio je i da unutarnje napetosti dodatno opterećuju Europu koja se već suočava s ozbiljnim vanjskim sigurnosnim izazovima.

- Europa se i dalje suočava s ruskom agresijom na Ukrajinu i nestabilnošću na Bliskom istoku, pa unutarnja destabilizacija dodatno otežava cijelu situaciju, apostrofirao je.

Bandov: Nasilje je zasjenilo uzroke prosvjeda

Goran Bandov istaknuo je da pravo građana na prosvjed ne treba poistovjećivati s nasiljem koje se može pojaviti tijekom demonstracija.

- Puno se više plašim društva koje nema prosvjeda nego onoga koje ih ima. Građani jesu nezadovoljni, a razlozi nisu isti u svim državama, rekao je.

Naglasio je da se razlozi nezadovoljstva razlikuju od zemlje do zemlje - od stambene krize u Španjolskoj i Portugalu do problema u obrazovanju i rasta životnih troškova u Francuskoj i Italiji.

- Taj bunt mlađih ljudi može se razumjeti jer su troškovi života iznimno porasli i mnogi ih financijski više ne mogu pratiti, kazao je.

Upozorio je da je nasilje zasjenilo izvorne razloge prosvjeda i preusmjerilo javnu raspravu na nerede i kriminal.

- Sada razgovaramo o nasilnicima, zapaljenim trgovinama i kriminalu, a premalo o tome što su stvarni uzroci problema i kako ih riješiti, istaknuo je.

Kao primjer naveo je Francusku, gdje je vlast nakon izbijanja prosvjeda brzo reagirala nizom mjera u obrazovanju i otvorila prostor za veći dijalog s učenicima.

- Francuska je prepoznala da mora razgovarati s demonstrantima o problemima u obrazovanju, ali to treba potpuno odvojiti od nasilništva. Nasilnici često preuzmu prosvjede i udalje ih od njihovih izvornih razloga, pojašnjava Bandov.

Avdagić: Pad standarda i nesigurnost hrane prosvjede

Denis Avdagić ocijenio je da se iza vala prosvjeda ne može tražiti samo jedan uzrok.

- Zajednički nazivnik mogao bi biti pad standarda. Građani osjećaju da ovo nije ono što su očekivali od vremena u kojem žive, ali a uz to postoji i velika doza nesigurnosti zbog onoga što dolazi, rekao je.

Avdagić je pritom izdvojio i rastuću neizvjesnost zbog budućnosti, osobito među mladima koji tek ulaze u obrazovni sustav i njihovim roditeljima.

- Umjetna inteligencija je već tu, a mladi i njihovi roditelji pitaju se što ih čeka sutra i hoće li za njih biti radnih mjesta, kazao je.

Upozorio je i na političko iskorištavanje prosvjeda te mogući utjecaj izvana putem društvenih mreža.

- Određene političke struje žele se maksimalno okoristiti nemirima i prosvjedima. Ne možemo isključiti ni vanjski faktor, a tu se najčešće upire prstom prema Kremlju, odnosno Rusiji, iako postoje podaci da i drugi akteri pokušavaju utjecati na europske populacije, istaknuo je.

Avdagić je upozorio da se pozivi na prosvjede već šire prema drugim europskim zemljama, ali da takvi pokreti teško uspijevaju bez određene razine organizacije, bilo unutar zemlje ili izvana.

Dodao je da se nezadovoljstvo i političke poruke ipak mogu prelijevati iz jedne europske zemlje u drugu.

- Europa je sustav spojenih posuda i ono što se prelije u jednoj zemlji može se preliti i dalje, rekao je.

"Trump se obraća američkim biračima"

Govoreći o porukama Donalda Trumpa Francuskoj da zatvori granice, Bandov je ocijenio da su one prije svega namijenjene američkim biračima, a ne francuskim vlastima.

Naglasio je da aktualni francuski prosvjedi nisu posljedica migracija, nego prije svega unutarnjih problema te zemlje.

- Kada jedan političar govori drugoj državi, često se zapravo obraća svojim biračima. Trump poručuje da bi s Demokratima takve slike kaosa mogle doći i u SAD, dok ih Republikanci mogu spriječiti. Ono što se događa u Francuskoj nema veze s migracijama iz 2015., nego s internim francuskim problemima, poručio je Bandov.

"Iza prosvjeda nisu samo studenti"

Avdagić je odbacio je tezu da su aktualni prosvjedi rezultat jedinstvenog, unaprijed dogovorenog studentskog plana na europskoj razini.

- Razlozi za izlazak na ulice razlikuju se od zemlje do zemlje, a u najvećem broju slučajeva ponovno se vraćamo na pitanje standarda. Studentske organizacije nisu te koje stoje iza svega, puno se više vide domaći politički akteri, kazao je.

Dodao je da iza vala nezadovoljstva stoje i strah te osjećaj nesigurnosti zbog niza kriza koje se nadovezuju jedna na drugu.

- Ljudi su uzdrmani ratom u Ukrajini, krizom na Bliskom istoku, rastom cijena energenata, inflacijom i posljedicama pandemije, zaključio je Avdagić.

"Nezadovoljstvo da, nasilje ne"

Stier je rekao da su prosvjedi u pojedinim europskim gradovima već eskalirali, ali ne do razine koja bi ugrozila demokratske sustave.

- U Francuskoj i Italiji građani će i dalje moći na izborima promijeniti vlast. To je snaga demokracije. Postoje legitimni razlozi za nezadovoljstvo, među ostalim zbog visokih cijena energije, slabije konkurentnosti i pada standarda, rekao je.

Naglasio je da vlasti moraju čuti poruke građana, ali da se nezadovoljstvo mora artikulirati kroz demokratske institucije, a ne nasiljem.

Demokratski sustav omogućuje ljudima da prosvjeduju i traže promjene, ali pritom se moraju štititi pravo na život, imovinu i pravo na miran prosvjed. Ne smije se dopustiti da glavnu ulogu preuzmu nasilnici, zaključio je Stier.