Kallas: Mirne prosvjede građana Srbije ne suzbijati silom

Građani u Srbiji imaju pravo mirno prosvjedovati i tražiti pravdu, dobro upravljanje, vladavinu prava i oslobađanje od korupcije, rekla je u srijedu visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Ljudi imaju pravo na mirno prosvjede i važno je da ih se ne suzbija silom. Imaju pravo tražiti pravdu, dobro upravljanje i rješavanje korupcije, rekla je Kallas u intervjuu za Europsku redakciju (ENR), zajednički projekt 20-ak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Kallas kaže da se te stvari očekuju od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i da je na građanima Srbije da odluče o sudbini svoje zemlje.

U Srbiji već više od tri mjeseca traju prosvjedi koje predvode studenti tražeći odgovornost vlasti za urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u kojem je u studenome poginulo 15 ljudi. Do sada je zabilježeno nekoliko napada na prosvjednike, između ostaloga, zalijetanje automobilom na okupljene studente za što oni optužuju pripadnike vladajuće stranke.

Što se tiče dijaloga između Srbije i Kosova za normalizaciju odnosa koji se već godinama vodi pod okriljem Europske unije, Kallas kaže da čuje kritike o formatu u kojem se vodi i da će s novim izaslanikom za dijalog Peterom Srensenom razmotriti kako taj proces učini funkcionalnim.

Nedavno smo imenovali posebnog izaslanika za dijalog i u ožujku ću vidjeti s njim kako ćemo nastaviti s tim. Čujem kritike toga formata i doista želim vidjeti kako ga učiniti funkcionalnim, rekla je Kallas.

Dodala je da europski put za obje zemlje nije moguć bez normalizacije. Rekla je da treba sačekati formiranje vlade na Kosovu, gdje su u nedjelju održani izbori i onda vidjeti kako nastaviti dalje s dijalogom.

Ukrajina i transatlantski odnosi

Govoreći o Ukrajini, Kallas je rekla da je o tome razgovarala dan ranije s američkim potpredsjednikom JD Vanceom.

Jučer smo imali dobar sastanak s potpredsjednikom Vanceom i naravno da smo razgovarali o Ukrajini i američkom pristupu ratu u Ukrajini. Razgovarali smo o obrani i planovima vezanim uz tu zemlju i istaknuli da Europa mora biti za stolom, bez obzira na to kakav će biti ishod, rekla je šefica europske diplomacije.

Istaknula je da će Europljani i Ukrajinci biti odgovorni za provedbu dogovora. Najavila je da će se sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, posebnim američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Michaelom Waltzom.

Bliski istok

Kallas je rekla da Europska unija mora sudjelovati i u razgovorima o budućnosti Gaze, u kojoj trenutačno vlada primirje između Hamas i Izraela. Odbacila je ideju američkog predsjednika Donalda Trumpa da Gazu pretvori u bliskoistočnu rivijeru, a Palestince preseli u Jordan i Egipat. Gaza je sastavni dio buduće palestinske države. Jasno je da se ljudi ne mogu prisilno preseljavati, a svako prisvajanje teritorija također je nezakonito, rekla je, dodajući da Gaza također ne smije biti utočište za teroriste.

Na pitanje može li EU uskočiti i popuniti prazninu nakon što su Sjedinjene Države odlučile obustaviti razvojnu pomoć, Kallas je rekla da europski proračun to ne omogućava. Razgovarala sam s povjerenicima koji su zaduženi za razvojnu pomoć i složili smo se da ne možemo automatski popuniti prazninu s europskim novcem, jer nemamo ta sredstva, rekla je. Istaknula je da organizacije na Bliskom istoku dobivaju puno novaca od EU-a, a da nitko za to ne zna.

Mi najviše pridonosimo, a nitko za to ne zna, čak ni naši vlastiti građani. Puno nas se kritizira da ne pomažemo dovoljno Palestince, iako najviše pridonosimo mi, a ne arapske zemlje, rekla je.