Ministri EU-a podijeljeni oko Gaze na sastanku u Kopenhagenu

Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u Kopenhagenu stubokom podijeljeni su oko rata u Gazi i dok jedni traže snažan ekonomski pritisak na Izrael, drugi su jasno dali do znanja da ne žele ići tako daleko.

- Podijeljeni smo oko tog pitanja, rekla je šefica europske diplomacije Kaja Kallas uoči sastanka. Ako smo podijeljeni oko tog pitanja, nemamo glas na globalnoj sceni, tako da je to vrlo problematično, dodala je.

Također je rekla da nije "baš optimistična" ni oko prijedloga koji je opisala kao blag jer je manje rigorozan od ostalih opcija, o ograničavanju pristupa Izraela europskom programu financiranja znanstvenih istraživanja.

Rat u pojasu Gaze, pokrenut kao odgovor na Hamasov napad, ogolio je duboko ukorijenjene razlike između 27 članica europskog bloka o Bliskom istoku u cjelini.

Mnoge članice, poput Irske, Španjolske, Švedske i Nizozemske, vrlo su kritične prema načinu kako Izrael vodi rat, ponajprije zbog velikog broja civilnih žrtava i ograničenja vezanih uz distribuciju humanitarne pomoći. One traže suspenziju trgovinskog pakta s Izraelom, no druge zemlje, uključujući Njemačku, Mađarsku, Češku, ne prihvaćaju snažne ekonomske ili političke mjere.

Sustav integrirane klasifikacije sigurnosti hrane (IPC) koji radi s UN-om i druge udruge prošli tjedan priopćile su da u Gazi vlada glad, no Izrael je zatražio od IPC-a da povuče procjenu, odbacivši nalaze kao netočne i pristrane.

  - Djeca u Gazi gladuju, kada će EU kao kolektiv nešto poduzeti, ako ne sada, rekao je irski premijer Simon Harris.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da je Berlin jasno dao do znanja da Izrael mora voditi računa i poštovati humanitarna načela u svojem ratu protiv Hamasa te da je njegova zemlja suspendirala isporuku oružja koje bi se moglo koristiti u Gazi.

Ali, istaknuo je Wadephul, Njemačka "nije baš uvjerena" u prijedlog o ograničavanju izraelskog pristupa istraživačkim fondovima EU-a, dovodeći u pitanje kako bi obustava jedne takve suradnje u civilnom području, koju je opisao razumnom, bila korisna.

Dužnosnici Europske komisije kažu da su predložili mjeru kako bi poslali početni znak Izraelu i zato što za njezino donošenje nije potrebna jednoglasnost. Potpora 15 zemalja bila bi dovoljna ako predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a.

Kallas: Rusija neće dobiti zamrznutu imovinu bez plaćanja reparacija

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas izjavila je uoči sastanka i da je nezamislivo vraćanje ruske imovine zamrznute unutar Europske unije zbog rata u Ukrajini bez ruskog plaćanja ratnih reparacija.

- Ne možemo uopće zamisliti da, ako dođe do primirja ili mirovnog sporazuma, ta imovina bude vraćena Rusiji, a da oni nisu platili reparacije, rekla je Kallas.

Prema podacima EU-a, oko 210 milijardi eura ruske imovine zamrznuto je u Uniji u sklopu sankcija uvedenih Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.

Ukrajina i dio članica EU-a, uključujući Poljsku i baltičke zemlje, pozivaju na oduzimanje te imovine i njezino korištenje za potporu Kijevu.

No najveće članice EU-a, poput Francuske i Njemačke, ali i Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio imovine, odbacile su takve prijedloge.

Ističu kako je Unija već namijenila buduću dobit od te imovine za otplatu pomoći Ukrajini te dovode u pitanje postojanje pravne osnove za konfiskaciju.

Prema tvrdnjama diplomata, rasprava se sada sve više usmjerava na to kako bi se sredstva mogla upotrebljavati nakon što rat u Ukrajini završi.