Komisija objavila izvješća i projekte za zapadni Balkan

06.10.2020.

19:36

Autor: Hina/HRT

default error photo
Paket o proširenju sadržava financijski plan za zemlje zapadnog Balkana vrijedan 9 milijardi eura. I Hrvatska će od njih imati koristi.
Europska komisija objavila je paket o proširenju koji sadržava financijski plan za zemlje zapadnog Balkana vrijedan 9 milijardi eura te izvješće o napretku država koje žele ući u Europsku uniju.

To je prvi paket o proširenju nakon reforme procesa proširenja kojom se stavlja veći naglasak na reverzibilnost procesa, što znači da EU neka već privremeno zatvorena poglavlja može lakše ponovno otvoriti i vratiti na početak ukoliko neka od zemalja nazaduje u provedbi reformi.

➡️ Završio summit u Bruxellesu, Slovenija zastupala Hrvatsku
➡️ EK: Hrvatskoj zamjerke zbog korupcije, pohvala za brži rad sudova

- Taj novac namijenjen je konkretnim projektima iz energetskog sektora, transporta i digitalne ili zelene tranzicije. Prema Komisijinom planu tih 9 milijardi trebali bi privući dodatnih 20 milijardi eura investicija u idućih pet godina, javlja dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro. Podsjetila je da je 20 milijardi eura - trećina ukupnog BDP-a svih navedenih zemalja. Od tih projekata koristi će imati i Hrvatska, primjerice - dovršenje cestovnog koridora i dogradnja željezničke mreže od Budimpešte do Ploča, produžetak Dalmatine tzv. 'plava autocesta' do Grčke, dogradnja jadransko-jonskog plinovoda s poveznicama između Hrvatske i BiH. 


- Ovo izvješće je konstatiralo napredak u pojedinim područjima, ovisno od zemlje do zemlje. Međutim kad se podvuče crta taj napredak nije ovog trenutka dovoljan kako bi odgovarao ambicijama koje s druge strane ima Europska unija, a to je da jednim doista obilnim programom ekonomskog investiranja prije svega pomogne tim zemljama da se uhvate u koštac sa zaostatkom koji se na neki način iz godine u godinu povećava, izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za zapadni Balkan Tonino Picula.

- Paket jest ambiciozan, mi o tom novcu pregovaramo on još nije dogovoren. Mi tražimo i veću omotnicu za Zapadni Balkan. To je u interesu republike Hrvatske prijes svega, u interesu njezinih građana - to su prekogranični fondovi, a isto tako u najvećem interesu svih ovih zemalja koje želimo stabilne i buduće članice Europske unije, kazala je članica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Željana Zovko.



Pristupne pregovore vode Crna Gora koja je najdalje odmakla u pristupnom procesu i Srbija. S Albanijom i Sj. Makedonijom krajem ove godine trebali bi se i formalno otoriti pregovori. BiH još uvijek čeka da joj se dodijeli kandidatski status, koji može dobiti tek kada ispuni 14 kriterija koje je EK zacrtala. Kosovo je u najtežoj situaciji s obzirom da neovisnost te zemlje ne priznaje 5 članica. 

BiH: Hitno spriječiti humanitarnu katastrofu s migrantima

U izvješću se navodi da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provedena presuda Sejdić-Finci i ostale slične presude. Nema napretka ni u pogledu izbornog zakonodavstva ni u transparentnosti financiranja političkih stranaka. Nema napretka ni u stvaranju povoljnog okruženja za djelovanje civilnog društva, pravosuđu, borbi protiv korupcije te na području depolitizacije javnih službi.

U području temeljnih prava bilježe se neki pozitivni koraci, poput ukidanja smrtne kazne u Republici Srpskoj, a u Sarajevu je održana prva mirna LGBTI parada ponosa. EU traži od vlasti BiH da hitno poduzmu mjere kako bi se spriječila humanitarna katastrofa s migrantima te očekuje da osiguraju koordinaciju na svim razinama u upravljanju granicama, kapacitetima za upravljanjem migracijama i u funkcioniranju sustava azila.

Crna Gora: Potreban društveni konsenzus

U pogledu političkih kriterija razdoblje na koje se odnosi izvješće obilježeno je napetošću između političkih čimbenika. Izbori su doveli do promjene vladajuće većine kakva dosad nije zabilježena. Od novog sastava parlamenta očekuje se da pronađe transstranački i društveni konsenzus te da u praksi pokaže privrženost Crne Gore reformskoj agendi na putu prema EU-u. Što se tiče borbe protiv korupcije, postoji određena razina pripremljenosti. Određeni napredak postignut je u temeljnim pravima, dok u pogledu slobode izražavanja nije bilo napretka.

Postignut je određeni napredak po pitanju medijskog zakonodavstva, ali je to palo u sjenu zbog uhićenja i postupaka protiv urednika internetskih portala i građana zbog sadržaja koje su stavljali ili dijelili online tijekom ove godine. Postoji zabrinutost u pogledu profesionalnih standarda javne televizije RTCG. Što se tiče dobrosusjedskih odnosa Crna Gora je konstruktivno privržena bilateralnim odnosima sa susjedima, iako su odnosi sa Srbijom obilježeni napetošću.

Srbija: Potreban politički pluralizam, korupcija zabrinjava

U novoizabranom parlamentu vladajuća koalicija ima premoćnu većinu s vrlo slabom opozicijom što nije dobro za politički pluralizam u zemlji. U području reforme javne uprave Srbija je umjereno pripremljena. U području pravosuđa nije postignut napredak. Korupcija i dalje zabrinjava. Što se tiče borbe protiv organiziranog kriminala, od Srbije se očekuju rezultati u istragama, progonu i osudi ozbiljnih slučajeva i veće oduzimanje nelegalno stečene imovine. Treba povećati i napore u borbi protiv velikih i međunarodno aktivnih kriminalnih organizacija.

U području slobode izražavanja, kaže se da su prijetnje, zastrašivanje i nasilje protiv novinara izvor ozbiljne zabrinutosti. Potrebno je uspostaviti transparentnost u pogledu vlasništva medija i dodjele javnih sredstava medijima, posebice na lokalnoj razini. Komisija bilježi da je Srbija uskladila znatan dio svog zakonodavstva s europskim o javnim nabavama, ali da zakon o posebnom postupku za infrastrukturne projekte dopušta mogućnost iznimke za "projekte od posebne važnosti", čime se zaobilaze pravila EU-a. Posebice vezano za međuvladine sporazume zaključene s trećim zemljama. Navodi se da Srbija razvija intenzivne odnose i strateška partnerstva s Rusijom, Kinom i SAD-om.

Sjeverna Makedonija: Dobar napredak

Sjeverna Makedonija je nastavila provoditi reforme. Izbori su provedeni uredno i u skladu s demokratskim standardima. Međuetnički odnosi u zemlji su mirni, navodi Komisija. Sjeverna Makedonija je umjereno pripremljena za reformu javne uprave. Zabilježen je dobar napredak u provedbi strategije pravosudnih reformi. Ta je zemlja u borbi protiv korupcije napravila dobar napredak, ima bolje rezultate u istragama, procesuiranju i suđenju u slučajevima korupcije na visokoj razini.

U području slobode izražavanja postignut je ograničeni napor. Ukupna situacija i ozračje u kojem mediji djeluju "idu u smjeru medijskih sloboda i omogućavaju kritičko izvještavanje, iako je bilo određenih napetosti u kontekstu koronakrize i parlamentarnih izbora. Nakon što je riješen spor oko imena s Grčkom, sada se pojavljuje novi problem s Bugarskom, koja ima određene primjedbe u pogledu makedonskog identiteta i jezika.

Albanija: Duboka politička podijeljenost

Albanija je politički duboko podijeljena. Na rad parlamenta utjecalo je odustajanje od mandata oporbenih zastupnika. Ipak, osiguran je institucionalni kontinuitet postupnim popunjavanjem ispražnjenih mjesta u parlamentu. Što se tiče reforme javne uprave, Komisija navodi da je Albanija umjereno pripremljena. Ostvaren je dobar napredak u reformi pravosuđa. Uspostavljena je posebna agencija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Detaljna provjera sudaca i tužitelja dobro je napredovala. Dovela je do otpuštanja visokorangiranih sudaca u Ustavnom i Vrhovnom sudu. U pogledu temeljnih prava Albanija je usklađena s međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, ali je potrebno pojačati provedbu.

Kosovo: Nestabilnost, korupcija i slabost pravne države

Na Kosovu je nestabilna politička situacija i to u kontekstu pandemije koronavirusa zbog čega je općenito zabilježen ograničen napredak u reformama povezanim s europskim integracijama. Kosovski parlament nije bio forum za konstruktivni politički dijalog. Stanje na sjeveru Kosova, na kojem su većina Srbi, ostaje izazovno, posebice u pogledu korupcije, organiziranog kriminala i slobode izražavanja. U pogledu pravosuđa, Kosovo je u ranoj fazi pripremljenosti, a ista ocjena vrijedi i za borbu protiv korupcije.

Određeni napredak je postignut u gospodarstvu, ali su i dalje prisutni veliki izazovi. Razvoj privatnog sektora je ograničen zbog sive ekonomije, slabog i neučinkovitog pravosuđa, korupcije i slabosti pravne države. Po pitanju normalizacije odnosa sa Srbijom, za Kosovo vrijedi ista ocjena kao i za Srbiju.

Turska: Koncentracija moći u rukama predsjednika

Dvogodišnje izvanredno stanje uvedeno u srpnju 2018. snažno je utjecalo na stanje demokracije i temeljna prava. Komisija ističe potrebu za punom neovisnošću pravosuđa, razdiobu vlasti i prava pojedinaca na pošteno suđenje. Ustavna arhitektura je obilježena koncentracijom moći predsjednika zdrave razdiobe između izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, ocjena je Komisije. U borbi protiv korupcije nije zabilježen napredak, pogoršano je stanje ljudskih i temeljnih prava. Turska je otvorila pristupne pregovore još 2005., ali put prema EU-u je potpuno zamrznut.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!