Ressler: EU više ne može mir i prosperitet uzimati zdravo za gotovo

Ni Hrvatska ni Europska unija više ne mogu uzimati mir i napredak zdravo za gotovo, poručio je u petak u Zagrebu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, dodajući da takav svijet više "ne postoji".

- Ni Europa ni Hrvatska se više ne mogu oslanjati na pretpostavke koje su dugo izgledale samorazumljive: da će se mir održati sam po sebi, da će gospodarski prosperitet biti nešto što je moguće ostvariti bez strateških unutarnjih promjena, rekao je zastupnik iz redova pučana na otvaranju konferencije "Hrvatska i Europa na prekretnici".

- Takav svijet više nije realan. Jednostavno ne postoji, poručio je.

Dodao je da to isto vrijedi i za tvrdnje da će tehnološki napredak uvijek ići u korist EU-a ili da će globalni poredak ostati stabilan.

Kao primjere toga je naveo povratak rata u Europu, globalnu konkurenciju te tehnologiju koja mijenja gospodarstva i svakodnevne živote društava, ali i demografske pritiske koji utječu na obitelji i javne sustave.

- Naše neposredno susjedstvo ponovo postaje prostor strateških nadmetanja, dodao je.

Iako je EU još uvijek "ekonomski div", blok ima ozbiljnih "gospodarski problema" te je potrebno pronaći načina kako da zadrži gospodarsku, tehnološki i političku težinu u novom svijetu koji iziskuje sposobnost brzog odlučivanja, smatra Ressler.

- Zbog toga postaje jasno (da je potrebno) trezveno graditi naše kapacitete i u smislu obrane i pokušati razumjeti procese na globalnoj i europskoj razini i prije nego što nas preteknu, pokušati se prilagoditi: prepoznati prostor za hrvatski interes i doprinos, poručio je eurozastupnik.

I u području kulture se vodi "duboka borba" o vrijednostima, identitetu i o tome "tko smo, što prenosimo sljedećim generacijama i kakvu Europsku uniju i Hrvatsku želimo ostaviti iza sebe", rekao je Ressler.

Kazao je da je u takvom vremenu dubokih rascjepa ponekad važno pokušati se odmaknuti od dnevnopolitičkih stvari i pokušati ozbiljno promišljati o položaju Hrvatske i Unije u svijetu koji će biti "još brži, okrutniji i složeniji nego što je danas".

-  Republika Hrvatska, u skladu s poveljom NATO saveza i u skladu s temeljnim europskim ugovorom, mora biti u stanju osigurati kontinuitet svog života i svog postojanja, svoju sigurnost i samostalno dogledno vrijeme i sasvim dovoljno da može računati na pomoć NATO saveznika i EU-a, a toga nema bez ulaganja i u obranu i u napadne sposobnosti, rekao je Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Anušić: Nevjerojatno je velik postotak odaziva na vojnu obuku

Čak 97 posto pozvanih mladića odazvalo se pozivu na temeljno vojno osposobljavanje, čime se ne može pohvaliti nijedna europska zemlja, rekao je u ministar obrane Ivan Anušić u petak u Zagrebu.

- Od ukupno pozvanih mladića njih 97 posto je odlučilo služiti svojoj državi, samo tri posto imaju priziv savjesti. Te postotke nijedna europska zemlja ne može dohvatiti, kazao je Anušić u uvodnom obraćanju na konferenciji "Hrvatska i Europa na prekretnici", u organizaciji hrvatskog eurozastupnika Karla Resslera.

Ministar je dodao je da u razgovorima sa svojim kolegama doznaje da druge zemlje "imaju problem uopće uvesti (vojnu obuku), a kamoli postići tako velik odaziv".

Broj ročnika u drugom naraštaju TVO-a, koji je počeo 18. svibnja, povećan je s 800 na 900.

Anušić je rekao da "nevjerojatno velik postotak" odaziva ulijeva golemu nadu u modernizaciju oružanih snaga te popunu njihovog profesionalnog i pričuvnog sastava.

Osim Hrvatske, obveznu vojnu obuku u Europskoj uniji imaju još samo Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska.

Iskustva koje hrvatski vojnici iz misija diljem Europe i svijeta donose u domovinu su neprocjenjiva, zbog čega je Anušić kazao da suradnja oružanih snaga s drugim zemljama ne smije biti ograničena, dodajući da to vidi kao jedan od političkih problema koji bi trebalo rješavati i gdje je potreban konsenzus.

Anušić je istaknuo da je ministarstvo obrane u protekle dvije godine uložilo 150 milijuna eura u hrvatske tvrtke obrambene industrije, za koje je kazao da "gaze velikim koracima na svjetskom i europskom tržištu".

Kao primjere je naveo kompanije Orqa, DOK-ING, HS Produkt, Đuro Đaković i Končar, dodajući da se preko 180 tvrtki u Hrvatskoj bavi "proizvodnjom i razvojem patenata u obrambenoj industriji", što je nazvao velikom prilikom za hrvatsko gospodarstvo, ali i bolju sigurnosnu situaciju.

Rekavši da mnoge države "žive" isključivo od obrambene industrije i spomenuvši Izrael kao primjer, kazao je da ne vidi problem da Hrvatska ovaj trenutak iskoristi za stvaranje potpuno nove gospodarske grane koja će se razvijati upravo na obrambenoj industriji.

Konferencija okuplja brojne sudionike radi rasprave o ključnim izazovima s kojima se suočavaju Hrvatska i EU od sigurnosti i obrane, konkurentnosti i geopolitičkih promjena do situacije u hrvatskom susjedstvu te širih društvenih i identitetskih pitanja, ističe se u priopćenju Resslerovog ureda.