Ressler: EU više ne može mir i prosperitet uzimati zdravo za gotovo

U trenutku kada Europa traži odgovor na ratove, gospodarsku neizvjesnost i sve snažnije geopolitičke podjele, postavlja se pitanje – gdje je u svemu tome Hrvatska? Može li pratiti promjene koje oblikuju novu europsku stvarnost ili riskira ostati na margini? O izazovima sigurnosti, konkurentnosti i budućnosti Europske unije raspravljalo se na konferenciji "Hrvatska i Europa na prekretnici".

Promijenjene sigurnosne, geopolitičke i gospodarske prilike posljednjih godina, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu, stvarnost su Europe pa tako i Hrvatske.

Ni Hrvatska ni Europska unija više ne mogu uzimati mir i napredak zdravo za gotovo, poručio je u Zagrebu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, dodajući da takav svijet više "ne postoji".

- Ni Europa ni Hrvatska se više ne mogu oslanjati na pretpostavke koje su dugo izgledale samorazumljive: da će se mir održati sam po sebi, da će gospodarski prosperitet biti nešto što je moguće ostvariti bez strateških unutarnjih promjena, rekao je zastupnik iz redova pučana na otvaranju konferencije "Hrvatska i Europa na prekretnici".

- Takav svijet više nije realan. Jednostavno ne postoji, poručio je.

Dodao je da to isto vrijedi i za tvrdnje da će tehnološki napredak uvijek ići u korist EU-a ili da će globalni poredak ostati stabilan.

Kao primjere toga je naveo povratak rata u Europu, globalnu konkurenciju te tehnologiju koja mijenja gospodarstva i svakodnevne živote društava, ali i demografske pritiske koji utječu na obitelji i javne sustave.

- Naše neposredno susjedstvo ponovo postaje prostor strateških nadmetanja, dodao je.

Iako je EU još uvijek "ekonomski div", blok ima ozbiljnih "gospodarski problema" te je potrebno pronaći načina kako da zadrži gospodarsku, tehnološki i političku težinu u novom svijetu koji iziskuje sposobnost brzog odlučivanja, smatra Ressler.

- Zbog toga postaje jasno (da je potrebno) trezveno graditi naše kapacitete i u smislu obrane i pokušati razumjeti procese na globalnoj i europskoj razini i prije nego što nas preteknu, pokušati se prilagoditi: prepoznati prostor za hrvatski interes i doprinos, poručio je eurozastupnik.

I u području kulture se vodi "duboka borba" o vrijednostima, identitetu i o tome "tko smo, što prenosimo sljedećim generacijama i kakvu Europsku uniju i Hrvatsku želimo ostaviti iza sebe", rekao je Ressler.

Kazao je da je u takvom vremenu dubokih rascjepa ponekad važno pokušati se odmaknuti od dnevnopolitičkih stvari i pokušati ozbiljno promišljati o položaju Hrvatske i Unije u svijetu koji će biti "još brži, okrutniji i složeniji nego što je danas".

Promijenjena geopolitička situacija utjecala je i na naše susjedstvo. U takvim okolnostima položaj Hrvata u tim zemljama te naši nacionalni interesi trebaju biti prioritet.

- Srbija je država koja je podijeljena, radikalizirana, represivni sustav je povezan s kriminalom i institucijama države koje ne djeluju u pozitivnom smislu. Republika Hrvatska, u skladu s poveljom NATO saveza i u skladu s temeljnim europskim ugovorom, mora biti u stanju osigurati kontinuitet svog života i svog postojanja, svoju sigurnost i samostalno dogledno vrijeme i sasvim dovoljno da može računati na pomoć NATO saveznika i EU-a, a toga nema bez ulaganja i u obranu i u napadne sposobnosti, rekao je Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

- Ako pogledate EU put Crne Gore imate napredovanje. Ako pogledate situaciju u društvu imate jačanje dubioznih snaga koje ne žele dobro Crnoj Gori i Hrvatskoj i to je nešto što RH treba imati na umu, naglasio je Aleksandar Musić, komunikacijski i politički savjetnik.

U svim procesima Hrvatska treba imati aktivnu ulogu, jedino se tako mogu obraniti nacionalni interesi. Jer je vrijeme u kojem se mir i napredak podrazumijevaju - završilo.