Konferencija "Pakt za Mediteran - partnerstva za svijet koji se mijenja"

U Zadru je održan prvi skup "Pakta za Mediteran", osmišljenog radi jačanja suradnje i gospodarske povezanosti mediteranskih država te početka rješavanja mnogih problema. Posebno se tu misli na suzbijanje ilegalnih migracija te uspostavu legalnih linija, što bi stanovnicima sjeverne Afrike i Bliskog istoka omogućilo da legalno rade i borave u Europi.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je konferenciju "Pakt za Mediteran - partnerstva za svijet koji se mijenja".

Osnivanje mreže mediteranskog sveučilišta jedna je od važnijih inicijativa Pakta za Mediteran. Ovdje, na zadarskoj rivi, na Sveučilištu vrlo brzo mogli bi se sresti studenti iz mediteranskih zemlja poput Maroka, Malte ili Cipra i gradova - Bejruta, Bracelone, Atene.

- Već radimo na stvaranju uvjeta za sekretarijat ili tajništvo, na dvije obale Mediterana: jedna na našoj europskoj a, druga na istočnoj, izjavila je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK i povjerenica za Mediteran.

- Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu, rekla je Šuica.

Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku.

Unutar prvog stupa, Šuica je kao ključnu inicijativu izdvojila Mediteransko sveučilište.

- Ne gradimo novo sveučilište, ne gradimo nove građevine, nego stvaramo mrežu, alijansu europskih mediteranskih sveučilišta diljem Mediterana. Da ilustriram konkretno: od bejrutskog sveučilišta, preko Aleksandrije, do Barcelone, Marseillea, Napulja, Splita, Zadra, Dubrovnika, Pireja, rekla je Šuica.

Poziv hrvatskim tvrtkama

Govoreći o energetici i odmaku od ruske energije, Šuica ističe da novih izvora energije ima u južnom susjedstvu.

- Stoga želimo pozvati danas ovdje, i kroz ovaj skup, hrvatske i europske kompanije da ulažu u taj dio svijeta. Ulažući u taj dio svijeta, jačamo njihova gospodarstva, zapošljavamo njihove mlade ljude, tu dolazi demografski aspekt do izražaja, i na taj način direktno utječemo na ključne uzroke migracija, rekla je povjerenica za Mediteran.

Također je pozvala Hrvatsku da se uključi u projekt "Meduza", podmorski optički kabel koji povezuje Sjevernu Afriku s Europom, opisavši ga "preduvjetom za rast digitalnog gospodarstva".

Mediteran ponovo područje suradnje

Na konferenciji u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj podršku Paktu za Mediteran dali su hrvatski ministri.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u Zadru da strateški položaj Hrvatske kao mediteranske zemlje i članice EU-a utječe na njezinu ulogu mosta između različitih regija te da Hrvatska snažno pozdravlja Pakt za Mediteran kao okvir koji će osigurati veću koordinaciju djelovanja Europske unije u mediteranskom prostoru.

Pakt za Mediteran, velika je prilika za akademsku zajednicu, smatra zadarski rektor.

- To vidimo kao prigodu da se povežemo jer su nam istraživačke teme zajedničke s obzirom da se prožimamo i da možemo dijeliti i dosadašnja iskustva bavljenja mediterasnkim prostorom, kazao je Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru.

Nije Zadar bez razloga izabran za domaćina konferencije. Prilika je to koja se mora iskoristiti kao pomoć lokalnoj zajednici i gospodarstvu.

- Tu mislim na prometno povezivanje, ali i na mogućnost plasmana udruživanjem proizvođača, na primjer marikulture i proizvodnje vode, kazao je zadarski župan Josip Bilaver.

Svaka zemlja članica ima svoje specifične interese.

- Pakt je vrlo koristan okvir za promicanje veza između Europske unije i svih zemalja koje okružuju ovaj predivni sredozemni bazen, naglasila je Theodora Constantinidou, stalna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Cipar.

Dio plana jest i suradnja i raznolikost zajedničkih projekta, posebno na području znanosti i kulture.

- Time ponovno pretvaramo Mediteran u područje suradnje, područje koje je kroz povijest iznjedrilo neke od najvećih dosega civilizacije, istaknula je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Čak stotinu projekta dio je ove inicijative kojoj je krajnji cilj povezati i osnažiti Mediteran.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić rekao je novinarima da u ovoj inicijativi vidi priliku za mediteranske gradove da se prilagode klimatskim promjenama i razmjene način pristupanja turizmu.

- Nedavno smo vidjeli u Zadru što jugo može donijeti, koliko su vremenske neprilike postale razorne. Mediteranski gradovi dijele našu sudbinu. Moramo uz pomoć europskih sredstava i ovakvih stručnih inicijativa prilagođavati naše obale, naše luke, školjere, lukobrane klimatskim promjenama (...) Možemo učiti jedni od drugih na koji način osigurati s jedne strane razvoj turizma, a s druge strane da se ne uništavaju stare gradske jezgre, rekao je Erlić.