Konferencija: Pakt za Mediteran - partnerstva za svijet koji se mijenja

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je konferenciju "Pakt za Mediteran - partnerstva za svijet koji se mijenja". Pakt je osmišljen radi jačanja suradnje i gospodarske povezanosti mediteranskih država. 

Ante Kolanović je za Dnevnik kazao kako je strateška važnost pakta što čvršće povezati EU i južnu regiju Sredozemlja i da svima koji žive na ovom području bude jednog dana bolje.

- Konferencija je strukturirana kroz 3 panela, odnosno 3 tematska stupa. Na prvom će se razgovarati o migracijama koje su sve veći problem u Hrvatskoj. Na drugom stupu će se govoriti o primjenljivom i integriranom gospodarstvu. Na trećem i najvažnijem stupu, govorit će se o resursu ljudskih kreativnosti na koje se može računati u projektima, rekao je.

Na ministarskom skupu se razgovaralo o raznim stvarima, a njemu su nazočili ministar Gordan Grlić Radman i ministrica Nina Obuljen Koržinek.

- Ovdje je i čelnik unije za Mediteran Nasser Kamel. U ime Europske komisije konferenciju je otvorila Dubravka Šuica te je predstavila strateško značenje pakta, rekao je Kolanović.

- Pakt je prevažan s obzirom na to da se temelji na 3 stupa. Jedan stup su ljudi i vještine, drugi stup je gospodarstvo i energija, a treći stup su migracije, sigurnost, upravljanje migracijama i otpornost, kazala je Dubravka Šuica, povjerenica EK za Mediteran.

- Pakt je vrlo koristan okvir za promicanje veza između Europske unije i svih zemalja koje okružuju ovaj predivni sredozemni bazen, naglasila je Theodora Constantinidou, stalna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Cipar.

- Uistinu smo počašćeni da je Zadar izabran kao prvi grad za predstavljanje Pakta za Mediteran, kao grad sa svojom velikom tradicijom, kulturom i primjerom mediteranskog grada, istaknuo je Šime Erlić, gradonačelnik Zadra.

- Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu, rekla je Šuica.

Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku.

Unutar prvog stupa, Šuica je kao ključnu inicijativu izdvojila Mediteransko sveučilište.

- Ne gradimo novo sveučilište, ne gradimo nove građevine, nego stvaramo mrežu, alijansu europskih mediteranskih sveučilišta diljem Mediterana. Da ilustriram konkretno: od bejrutskog sveučilišta, preko Aleksandrije, do Barcelone, Marseillea, Napulja, Splita, Zadra, Dubrovnika, Pireja, rekla je Šuica.

Poziv hrvatskim tvrtkama

Govoreći o energetici i odmaku od ruske energije, Šuica ističe da novih izvora energije ima u južnom susjedstvu.

- Stoga želimo pozvati danas ovdje, i kroz ovaj skup, hrvatske i europske kompanije da ulažu u taj dio svijeta. Ulažući u taj dio svijeta, jačamo njihova gospodarstva, zapošljavamo njihove mlade ljude, tu dolazi demografski aspekt do izražaja, i na taj način direktno utječemo na ključne uzroke migracija, rekla je povjerenica za Mediteran.

Također je pozvala Hrvatsku da se uključi u projekt "Meduza", podmorski optički kabel koji povezuje Sjevernu Afriku s Europom, opisavši ga "preduvjetom za rast digitalnog gospodarstva".

Mediteran ponovo područje suradnje

Na konferenciji u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj podršku Paktu za Mediteran dali su hrvatski ministri.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u Zadru da strateški položaj Hrvatske kao mediteranske zemlje i članice EU-a utječe na njezinu ulogu mosta između različitih regija te da Hrvatska snažno pozdravlja Pakt za Mediteran kao okvir koji će osigurati veću koordinaciju djelovanja Europske unije u mediteranskom prostoru.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je novinarima da se ovime Mediteran ponovno pretvara u područje suradnje, područje koje je kroz povijest, stoljeća i tisućljeća iznjedrilo neke od najvećih dosega naše civilizacije.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić rekao je novinarima da u ovoj inicijativi vidi priliku za mediteranske gradove da se prilagode klimatskim promjenama i razmjene način pristupanja turizmu.

- Nedavno smo vidjeli u Zadru što jugo može donijeti, koliko su vremenske neprilike postale razorne. Mediteranski gradovi dijele našu sudbinu. Moramo uz pomoć europskih sredstava i ovakvih stručnih inicijativa prilagođavati naše obale, naše luke, školjere, lukobrane klimatskim promjenama (...) Možemo učiti jedni od drugih na koji način osigurati s jedne strane razvoj turizma, a s druge strane da se ne uništavaju stare gradske jezgre, rekao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver Pakt za Mediteran vidi kao način da se pomogne lokalnoj zajednici i gospodarstvu.

- Tu mislim i na prometno povezivanje, ali isto na mogućnost udruživanja naših proizvođača primjerice marikultura ili proizvodnja vode koju bismo mogli plasirati u neke zemlje potpisnice Pakta za Mediteran, rekao je Bilaver novinarima.