Litva i Finska ukidaju zabranu razmještaja nuklearnog oružja

Litva je početkom srpnja pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na svojem teritoriju, čime je regionalni zaokret koji je u lipnju pokrenula Finska dobio novog sljedbenika među članicama NATO-a na granici s Rusijom.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda priopćio je da su se parlamentarne stranke usuglasile da iz ustava uklone članak 137., koji izričito zabranjuje oružje za masovno uništenje na litavskom tlu.

- Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kad su okolnosti bile posve drukčije, rekao je Nauseda, uz napomenu da trenutačno ne postoje konkretni planovi za skladištenje nuklearnog oružja u zemlji.

Ministar obrane Robertas Kaunas obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je Litva ostala praktički jedina članica Saveza s izričitom ustavnom zabranom te vrste naoružanja, što je, prema njegovim riječima, sprječava da potpuno iskoristi NATO-ov obrambeni potencijal. 

Litavski potez dolazi u trenutku kad i druge sjeverne i baltičke države otvoreno signaliziraju spremnost da ugoste nuklearno naoružanje NATO-a.

Estonija, Švedska i Danska u posljednjim su mjesecima izrazile spremnost za takav korak, a švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio je da Stockholm već razgovara s Londonom i Parizom o nuklearnom odvraćanju.

Ruske protumjere Finskoj

Njemačka, pak, nastoji preuzeti vodeću ulogu u uspostavi, kako to naziva, nuklearnog sustava na razini Europske unije. Zastupnik vladajuće CDU-a Jens Spahn prije je zagovarao da Njemačka dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju.

Moskva upozorava da bi takvo europsko naoružavanje dovelo isključivo do nove eskalacije napetosti.

Rusija je u međuvremenu poduzela konkretne protumjere prema Finskoj i od 1. srpnja privremeno obustavila željeznički promet ljudi, vozila i tereta preko svih pet graničnih prijelaza s Finskom, a istodobno je zatvorila i po jedan prijelaz prema Estoniji i Latviji.

U samoj uredbi razlog zatvaranja nije eksplicitno naveden, no vremenski se poklapa s ukidanjem finske nuklearne zabrane.

Posljedice su osjetile pogranične zajednice: promet automobilima i pješice već je bio obustavljen od prosinca 2023., a sada je i preostali željeznički teret prekinut.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je da je finska odluka "pobjeda slijepe rusofobije" nad zdravim razumom. 

Najduža granica

Zakon koji je pokrenuo taj niz događaja finski je predsjednik Alexander Stubb potpisao u petak, 26. lipnja 2026., čime je dovršen proces koji je parlament pokrenuo 17. lipnja.

Nove odredbe, na snazi od 1. srpnja, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska obrana, kolektivna obrana NATO-a ili obrambena suradnja. Zastupnici su prijedlog izglasali omjerom 125 naprama 61, uz protivljenje oporbenih socijaldemokrata, zelenih i Ljevičarskog saveza.

Odluka dolazi tri godine nakon što je Finska, do tada vojno neutralna zemlja, pristupila NATO-u, što je bio izravan odgovor na rusku invaziju Ukrajine.

Zemlja dijeli s Rusijom granicu dugu 1340 km, odnosno najdužu članica Saveza. 

Ranije istog mjeseca NATO je u finskom Rovaniemiju uspostavio i novu stalnu postrojbu Forward Land Forces (FLF) Finland, prvi trajni raspored savezničkih snaga na ruskoj granici - ostvarenje cilja koji je vlada postavila još na početku mandata, a saveznici ga zatim prihvatili.

Iako finska vlada ponavlja da zemlja "nema planove" "ugostiti" nuklearno oružje u mirnodopsko vrijeme, zakon otvara pravnu mogućnost za to u budućnosti, u skladu s NATO-ovim programom dijeljenja nuklearnog oružja, u kojem savezničke zrakoplovne posade mogu isporučiti taktičke nuklearne bombe ako konvencionalni sukob preraste u nuklearni.

Prema izvještaju Financial Timesa od 2. lipnja 2026., SAD je u ranoj fazi povjerljivih razgovora o proširenju nuklearnog razmještaja izvan šest zemalja koje trenutačno sudjeluju u toj shemi (Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Turska i Velika Britanija).

List poimence navodi interes Poljske i baltičkih država, no Finska nije izravno spomenuta. Njezino uklanjanje zakonske prepreke otvara pitanje bi li se mogla naći na popisu budućih kandidata.

Rusi optužuju za rusofobiju

Analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) taj zaokret smješta u širi kontekst nordijskog preispitivanja američkog nuklearnog kišobrana.

Nakon što je Washington na summitu NATO-a u Haagu u lipnju 2025. zatražio da saveznici do 2035. dosegnu 5 posto BDP-a za obranu, takozvana Grenlandska kriza 2026. djelovala je kao strateški šok za regiju te uvjerila nordijske zemlje da američko sigurnosno jamstvo više nije bezuvjetno, unatoč tomu što formalno ostaje na snazi.

Stalni predstavnik Rusije pri UN-u u Ženevi Genadij Gatilov upozorio je da će Moskva nuklearno oružje na granicama bilo u Finskoj, bilo u Poljskoj tretirati kao izravnu prijetnju koja opravdava kompenzacijske protumjere.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Finsku za rusofobiju i najavio da bi zemlja mogla postati jedna od meta ruskog nuklearnog naoružanja.

Za sada je najvjerojatniji scenarij da Finska neće u kratkom roku doista "ugostiti" nuklearno oružje s obzirom na to da bi takva odluka zahtijevala zaseban politički dogovor unutar NATO-a i SAD-a, no zakonska prepreka je uklonjena.

Pitanje je hoće li ukidanje zabrane u Finskoj i Litvi, uz otvorenost Estonije, Švedske i Danske te njemačke ambicije za nuklearnim kišobranom na razini EU-a, ostati prije svega simbolički signal odvraćanja upućen Moskvi, ili prvi korak prema stvarnom fizičkom razmještaju nuklearnog oružja najbliže ruskoj granici od završetka hladnog rata.