Maria Leptin za HTV: Znanost i istraživanja u Europi zaslužuju veća financijska ulaganja

Hrvatsku je posjetila predsjednica Europskog istraživačkog vijeća Maria Leptin. Susrela se s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom znanosti Radovanom Fuchsom, a zatim i brojnim predstavnicima domaće znanstvene zajednice koji su tražili savjete kako osigurati financijsku potporu vijeća za svoje projekte. Vijeće je dosad financiralo osam projekata u Hrvatskoj, neke i sa izdašnih 10 milijuna eura. U intervjuu je govorila o dosadašnjem uspjehu, ali i budućnosti europskog istraživačkog prostora.

Europsko istraživačko vijeće igra ključnu ulogu u potpori i financiranju najnaprednijih znanstvenih istraživanja u Europskoj uniji. Kada ste postali predsjednica vijeća, koje ste ciljeve i prioritete postavili?

- Trenutačno pripremamo teren za novo financijsko razdoblje i pokušavam uvjeriti sve u Europi da znanost i istraživanja u Europi zaslužuju i trebaju veća financijska ulaganja. Imamo jasne pokazatelje da ulaganje u temeljna istraživanja pridonose bogatstvu, zdravlju, dobrobiti i inovacijama. To je temelj i mislim da ljudi to polako uviđaju, istaknula je Leptin.

Vaše je vijeće izdašno poduprlo više od 12 tisuća inovativnih istraživačkih projekata. Što biste izdvojili kao primjer?

- Cjepivo koje je izumljeno u manje od godinu dana. I to je potpuno nevjerojatno. Iza dva cjepiva protiv COVID-a, izumljena u Europi, stoje istraživači koje je Europsko istraživačko vijeće financiralo. Nismo ih financirali da razvijaju cjepiva. Oni su uspjeli zbog prethodnih ulaganja u njihov rad, imali su sredstva i znanje koja su mogli odmah primijeniti. Mislim da je to najbolji primjer, rekla je Leptin.

Posljednjih godina raste naglasak na interdisciplinarna istraživanja. Jesu li ona Vijeću osobito zanimljiva?

- Nama je uvijek cilj prepoznati i nagraditi najinovativnija i najnaprednija istraživanja. Ja kao predsjednica Istraživačkog vijeća ne znam, a političari znaju još manje kako se pomiču granice znanosti. Istraživači najbolje poznaju probleme u svojim poljima i znaju gdje tražiti rješenja u znanstvenoj zajednici. I vidimo to u projektima koji se prijavljuju. Briljantne ideje kojih se malo tko može dosjetiti. Dakle, ključno je dopustiti najboljima da nam daju uvid u ono što se događa.

Vi financirate istraživače u različitim fazama njihovih karijera. Koliko je važno da države same na vrijeme prepoznaju mlade talente i ulože u njih? Većina zemalja u Uniji i dalje je vrlo daleko od ulaganja 3 posto BDP-a u znanost i istraživanja.

- Države mogu mnogo toga učiniti za svoje istraživače. Ponuditi im sredstva, mogućnost napredovanja, infrastrukturu. O tome moraju voditi računa i institucije, njihova je dužnost osigurati neovisnost, osobito mladima. Njima pripada budućnost, a mi stariji bi im se trebali maknuti s puta. Dakle, institucije moraju osigurati slobodu i neovisnost, a države novac. Jer postoji jasna korelacija između državnih ulaganja u znanost i broja uspješnih projekata koje podupiremo.

Koji je glavni cilj vašeg dolaska u Hrvatsku?

- Želim poduprijeti ljude na terenu, talentirane istraživače da prepoznaju što im sve možemo pružiti. Razgovarala sam s rektorima vaših sveučilišta i institucija, ohrabrila sam ih da podupiru svoje istraživače. Naravno, Hrvatska ima probleme koje neke druge zemlje nemaju. Njemačka je već dugo godina vrlo bogata zemlja, dok se Hrvatska bori s potresima, poplavama i obnovom infrastrukture. Mi to razumijemo. Nije nam cilj poticati odljev mozgova. No brojevi pokazuju da je 39 hrvatskih državljana dobilo potporu Europskog vijeća za istraživanja izvan Hrvatske. Bilo bi sjajno da se vrate, zar ne? A zanimljivo je da - od ovih 8 projekata koji su dobili potporu u Hrvatskoj - većinu vode znanstvenici koji su se usavršavali izvan Hrvatske i odlučili se vratiti. I to je dobar pristup mladim znanstvenicima. Idite van, vidite svijet, a onda se vratite.

Često vas pitaju za savjet znanstvenicima koji se prijavljuju za potpore. Jednom ste odgovorili kako želite da budu iskreni. Na kakvu ste to neiskrenost naišli?

- U znanstvenoj zajednici nema ništa više neiskrenosti nego drugdje, nadam se da je ima manje. Željela sam reći nemojte se pretvarati. Ako izgarate od želje da riješite neki znanstveni problem samo zato da ga riješite, nemojte tvrditi da istraživanje ima neki drugi cilj. Mi financiramo i istraživanja koja su samo pitanja znatiželje i nemaju neku očiglednu primjenu. Nešto će možda izaći iz tih istraživanja poslije.

Koja je vaša poruka mladim ljudima koji razmišljaju o karijeri u znanosti?

- Morate osjećati strast i ljubav prema znanosti. Tu ima različitih karijera, neki doživljavaju istraživanje kao igru i to im je dovoljno, ne trebaju im velika otkrića. A ima i onih koji sanjaju o velikim pitanjima - oni i trebaju sanjati o velikim pitanjima i iskreno im se posvetiti.