'U Mađarskoj glasovi ne znače nužno pobjedu, Orbán ozbiljno ugrožen'

Mađarsku čekaju nikad neizvjesniji izbori posljednjih desetljeća. Neki analitičari govore o "povijesnim izborima“ koji će odlučiti ostaje li Mađarska čvrsto u EU-u ili se okreće Rusiji. Posljednje ankete i dalje daju prednost oporbenom čelniku Peteru Magyaru i njegovoj stranci Tisa u odnosu na aktualnog premijera Viktora Orbána i njegov Fidesz.

Predizborna kampanja iznimno je „prljava“, osobito u digitalnom prostoru i korištenju umjetne inteligencije, u borbi za glasove birača 12. travnja. O aktualnoj situaciji govorili su stručnjak za digitalni marketing Marijan Palić i profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Viktor Gotovac.

Palić: Masovni skupovi kao pokazatelj promjene

Govoreći o velikim okupljanjima održanima proteklog vikenda, Marijan Palić ističe da je oporbeni skup bio znatno masovniji. Prema informacijama koje dolaze s Trga heroja u Budimpešti, na skupu Petera Magyara bilo je više od stotinu tisuća ljudi i kažu da je to bio puno masovniji skup, rekao je. Dodaje kako je to znak rastuće potpore oporbi.

Naglašava i važnost društvenih mreža u kampanji. To javnost sada može vidjeti preko društvenih mreža, dok je velik dio medija pod kontrolom Viktora Orbána i to prije nije bilo moguće, rekao je Palić, ocijenivši da bi to mogla biti svojevrsna prekretnica.

Istaknuo je i snažnu političku poruku oporbenog čelnika kazavši: "Zanimljiva je poruka koju je poslao Petar Magyar – Drugovi, kraj!". To je, dodaje Palić jasna poruka i Viktoru Orbánu i njegovoj povezanosti s Rusijom.

- Mediji vezani uz Orbána tvrde da je njegov skup bio posjećeniji, ali društvene mreže i svi izvan Mađarske vide da trenutno Petar Magyar ima veću podršku, zaključio je.

Gotovac: Populizam bez rezultata gubi privlačnost

Profesor Viktor Gotovac upozorava da razloge slabljenja potpore Viktoru Orbánu ne treba svoditi samo na duljinu njegove vladavine. Naglašava da su ključni problemi gospodarske prirode.

- Mađarska se posljednjih godina suočila s padom standarda, visokom inflacijom i gospodarskim problemima. Godine 2023. zabilježen je pad bruto nacionalnog dohotka za gotovo pola posto, a oporavak je tek skroman, uz i dalje visoku inflaciju i loše stanje javnih financija, upozorio je.

Ističe kako su se promijenila i očekivanja građana. Mađarska je dugo bila primjer uspješne tranzicije, ali se taj trend zaustavio a ekonomski pad je uzdrmao sustav, smatra. Dodaje kako populizam bez rezultata gubi privlačnost.

- Pitanje cijena naftnih derivata, povezano s prekidom dotoka jeftine ruske nafte preko Ukrajine, dodatno povećava troškove za građane i vodi prema gotovo recesijskim uvjetima, rekao je Gotovac.

Digitalna kampanja i sumnje na ruski utjecaj u korist Orbana

Marijan Palić osvrnuo se i na način vođenja kampanje Viktora Orbána, istaknuvši kako je riječ o snažnom i dugogodišnje građenom digitalnom sustavu koji je, međutim, počeo gubiti učinkovitost u novim okolnostima.

Objašnjava da je Orbán godinama ulagao značajna sredstva u digitalno oglašavanje, uključujući i rekordna ulaganja u Google oglase tijekom europskih izbora, no da se sada suočava s novim izazovima. Ističe kako oporbeni kandidat Peter Magyar koristi drukčiji pristup, temeljen na autentičnosti i društvenim mrežama poput TikToka, što se pokazuje učinkovitijim u mobilizaciji birača.

Palić navodi i informacije koje kruže u Mađarskoj o mogućem angažmanu stranih stručnjaka u Orbánovoj kampanji. Prema tim navodima, riječ je o osobama koje se povezuju s ruskim strukturama, a njihova bi uloga mogla uključivati aktivnosti poput širenja dezinformacija i korištenja tehnologija poput „deepfakea“ usmjerenih protiv političkih protivnika.

Dodaje kako takve informacije dodatno mobiliziraju oporbene birače, osobito zbog percepcije vanjskog utjecaja na izbore, te podsjeća da je i sam Magyar na skupovima otvoreno kritizirao odnose s Rusijom.

Specifičan izborni sustav i neizvjesnost ishoda

Profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Viktor Gotovac ističe kako mađarski izborni sustav znatno odstupa od onoga na što su hrvatski birači navikli te da upravo ta složenost dodatno povećava neizvjesnost izbora.

Objašnjava da se sustav temelji na dvije ključne komponente koje se međusobno isprepliću. Prva je izbor u pojedinačnim izbornim jedinicama, gdje se bira jedan kandidat po načelu relativne većine. To znači da pobjednik ne mora osvojiti više od polovice glasova, nego je dovoljno da ima više glasova od svih ostalih kandidata u jednom krugu. Na taj se način bira većina zastupnika, ukupno 106.

Druga komponenta odnosi se na izbor putem stranačkih lista na nacionalnoj razini, gdje se bira dodatnih 93 zastupnika. No sustav se dodatno komplicira načinom obračuna glasova. Glasovi kandidata koji nisu pobijedili u svojim izbornim jedinicama ne „propadaju“, nego se pribrajaju njihovim stranačkim listama. Isto vrijedi i za višak glasova pobjedničkih kandidata, odnosno za sve glasove koje su osvojili iznad onog minimuma potrebnog za pobjedu. Time se stvara svojevrsni korektiv, ali i dodatna nepredvidivost konačnog ishoda.

Sustav oblikovan da pogoduje vladajućoj opciji

Gotovac upozorava i na pravila za koalicije, koja dodatno utječu na raspodjelu mandata. Koalicijske liste moraju prijeći viši izborni prag, od 10 ili 15 posto, ovisno o broju stranaka koje sudjeluju, što može otežati zajednički nastup oporbe.

Posebnu ulogu imaju i birači izvan Mađarske. Dok građani s prebivalištem u zemlji glasaju i za kandidata u svojoj izbornoj jedinici i za stranačku listu, Mađari u inozemstvu imaju pravo glasati samo za liste, i to često putem pošte. Upravo ta skupina birača, zajedno s ruralnim dijelovima zemlje gdje Orbán tradicionalno ima snažnu potporu, često nije u potpunosti obuhvaćena anketama, što dodatno otežava procjenu stvarnog odnosa snaga.

Zbog svega toga, ističe Gotovac, ukupni broj glasova na nacionalnoj razini ne mora nužno odgovarati konačnom broju osvojenih mandata. Drugim riječima, stranka ili blok koji osvoji više glasova ne mora automatski dobiti i parlamentarnu većinu.

Smatra da je izborni model „inženjerski“ osmišljen na način da omogućuje stranci poput Fidesza da i s relativnom većinom osvoji dovoljno mandata za stabilnu vlast, pa čak i za dvotrećinsku većinu potrebnu za promjene Ustava, što je Orbán u prošlosti i ostvarivao.

Ipak ističe da Viktor Orbán nikada do sada nije bio u ovako neizvjesnoj poziciji te da mađarski izbori s njim kao kandidatom nikada nisu bili toliko nepredvidivi ni za promatrače ni za same sudionike izbora.