20:54 / 29.06.2021.

Autor: Hina/HRT/M.N.

Mediteran i dalje plastikom najugroženija regija

Otpad u moru

Otpad u moru

Foto: Grgo Jelavic / PIXSELL

Na predstavljanju Europskog klimatskog pakta, nove inicijative Europske komisije, stručnjaci su upozorili da je Sredozemno more i dalje najugroženije područje na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu, a sve je veći problem i "enormna potrošnja" vode u plastičnim bocama.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je Sredozemlje najugroženija regija na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu. Po izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše gospodarenje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture, sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode.


Gušimo se u plastici


Mi se doslovno gušimo u plastici. U Hrvatskoj se kupuju ogromne količine vode u plastičnim bocama. Nemojte kupovati vodu u plastici, Hrvatska je zemlja bogata izvorima vode, rekla je Nataša Kalauz iz WWF-a Adria na online predstavljanju Europskog klimatskog pakta u utorak u Zagrebu.


Inicijativu Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija u 27 država članica EU-a sa ciljem osvješćivanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje. Za područje Hrvatske i Slovenije koordinator projekta je WWF Adria.


Stručnjaci na panelu poručili su da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može utjecati na smanjenje negativnog utjecaja na prirodu. Iako je na zakonodavcima i velikim kompanijama najveća odgovornost, ne zaboravimo da i mi, građani, možemo uvelike utjecati, kao glasači i kao potrošači, rekla je Kalauz.


Budućnost je samo zelena


Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika za energiju i klimu te ambasador Europskog klimatskog pakta, rekao je da ako budućnost ne bude zelena, nećemo ju ni imati. Dodao je da Hrvatska, kao zemlja na rubu EU-a, može biti primjer u regiji. Naša je odgovornost da širimo poruku održivosti u naše susjedstvo, jugoistočnu Europu, rekao je Domac.


Napomenuo je i da Hrvatska, kao zemlja koja je bogata obnovljivim resursima, može upravo u tome prepoznati veliku priliku, ne samo u proizvodnji energije za svoje potrebe, već i za izvoz. Na globalnoj razini možda jedna petina proizvodnje energije dolazi iz obnovljivih izvora, a kroz dvadesetak godina trebali doći do toga da to budu četiri petine. Tu je prilika za Hrvatsku, rekao je Domac.


Neodrživ je ovakav turizam


Kao velike probleme s kojima se u ovom trenutku susreće Hrvatska, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, navela je neodrživost aktualnog modela turizma, odnosno devastaciju i degradaciju prostora u svrhu turizma, uz korupciju u prostornom planiranju u okviru masovnog turizma.


Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da je 2. lipnja Ministarstvo donijelo novu niskougljičnu strategiju, koja propisuje na koji način će Hrvatska postupno ići u smjeru tranzicije društva i gospodarstva s nultim emisijama. Također je najavila da je u izradi i popratni akcijski plan.


Čekamo nove europske zakone koji su najavljeni za sredinu srpnja, dakle za oko dva tjedna imat ćemo nove zakone kroz koje će se ta najnovija europska ambicija smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto (..) vidjeti kroz naše propise i zakone, najavila je Mazzocco Drvar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!