Metelko Zgombić: Hrvatskoj neprihvatljiv dodatni europski porez na duhan

Hrvatska je voljna podržati određene poreze na europskoj razini kojima bi se dodatno punio proračun EU-a, poput poreza na ugljik (CBAM), ali je protiv dodatnog oporezivanja duhanskih proizvoda, izjavila je u utorak državna tajnica ministarstva vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

Metelko Zgombić je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove na kojem je jedna od glavnih tema bila sljedeći sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine. U tom kontekstu se razgovaralo o novim vlastitim prihodima europskog proračuna, odnosno porezima na europskoj razini, koji bi mogli osigurati dodatne proračunske prihode bez povećavanja izravnih doprinosa država članica.

Mi smo rekli da nam porez koji bi obuhvaćao duhanske proizvode ni na koji način ne odgovara, kao ni prijedlog Komisije da se dio prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica (ETS) preusmjeri izravno u proračun, rekla je Metelko Zgombić.

Ona ističe da novi europski porezi ne bi trebali više opterećivati slabije razvijene države od onih najrazvijenijih.

U Hrvatskoj je prilično veliki udio pušača u stanovništvu, za razliku od primjerice visokorazvijene Švedske.

Potrošači bi tako kupovali nešto skuplji proizvod i na taj bi način doprinosili europskom proračunu. To nama, ali i nekim drugim državama s velikim udjelom pušača, ne bi odgovaralo jer bi to u konačnici značilo da bi Hrvatska kroz taj porez doprinosila više od nekih država u kojima se manje koriste duhanski proizvodi, rekla je državna tajnica.

Metelko Zgombić kaže da bi Hrvatskoj bilo prihvatljivo dodatno oporezivanje ugljika na granici, kroz Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) prema kojem uvoznici robe u EU koja ima visoki ugljični otisak plaćaju naknade. Cilj je da se cijena te uvozne robe izjednači s onom proizvedenom u EU, u kojoj proizvođači moraju poštovati puno strože norme u pogledu emisija ugljičnog dioksida, što dodatno poskupljuje proizvodnju.

Metelko Zgombić je rekla da je Hrvatska otvorena i za druge izvore vlastitih proračunskih sredstava poput poreza na e-otpad. 

Međutim, Hrvatska doista u načelu smatra da su nacionalni doprinosi na temelju BDP-a najpošteniji i najkorektniji za punjenje europskog proračuna.

Zemlje članice EU-a tradicionalno su u pregovorima o proračunu podijeljene u dva tabora, na one bogatije koje u zajedničku blagajnu uplaćuju više nego što iz njega dobiju i one siromašnije, koja više dobiju nego što uplate.

Te pozicije su vrlo udaljene i teško premostive. Bogatije članice, poglavito Njemačka, koja najviše doprinosi zajedničkom proračunu, traži smanjenje od nekoliko stotina milijardi u odnosu na prijedlog Komisije i da se iz tako smanjenog proračuna financiraju novi prioriteti poput obrane, sigurnosti, konkurentnosti, inovacija. To automatski znači manje sredstava za tradicionalne politike poljoprivredu i koheziju na koje je u dosadašnjim proračunima otpadalo oko dvije trećine proračuna. 

Kao mogući izlaz iz ukopanih pozicija dvaju tabora, mnogi vide u novim izravnim proračunskim prihodima, to jest novim porezima na europskoj razini kako se ne bi morali povećati doprinosi država članica, koje također, većina njih, imaju tešku fiskalnu situaciju.

Hrvatska na raspravi o vladavini prava na zapadnom Balkanu osudila veličanje Mladića 

Na sastanku Vijeća za opće poslove bilo je riječi i o stanju s vladavinom prava u četiri kandidatske zemlje - Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Mi smo iskoristili tu raspravu da istaknemo da je neprihvatljivo glorificiranje osuđenog ratnog zločinca, koje vidimo u nekoliko zemalja u zemljama zapadnog Balkana, rekla je Metelko Zgombić, aludirajući na pogreb Ratka Mladića, koji je pokopan uz državne počasti.

Rekla je da Hrvatska podupire Crnu Goru na njezinu putu prema članstvu u EU-u, ali da očekuje od Podgorice da napravi dodatni napor u poglavljima u kojima ima otvorenih pitanja.

Irsko predsjedništvo prvotno je namjeravalo da se na marginama današnjeg sastanka Vijeća održi međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj bi Crna Gora zatvorila još dva poglavlja. Međutim, nije bilo suglasnosti država članica, a Hrvatska nije bila među onima koje su imale zadrške u tom pogledu.

Hrvatska ima zadrške u pogledu drugih poglavlja te ističe da države kandidatkinje moraju poštovati europsko pravo, načela i vrijednosti.

Ono što Hrvatska zaista očekuje od Crne Gore jest da ona napravi dodatan napor u onim poglavljima i vezano za ona otvorena pitanja koja možemo i koja jesu dio pojedinog pregovaračkog poglavlja, rekla je Metelko Zgombić.

Hrvatska ima rezerve u pogledu zatvaranja poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) te poglavlja 14 (Prometna politika).

Hrvatska je istaknula nekoliko konkretnih uvjeta za dovršetak pregovora s Crnom Gorom - povrat školskog broda Jadran, obeštećenje logoraša, intenziviranje rada na pronalasku nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, nastavak razgovora i postizanje konačnog rješenja za pitanje granice na moru, očuvanje spomen-obilježja i toponima, trajno očuvanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora Morinj, promjena spornog imena bazena u Kotoru, nazvanom po Zoranu Gopčeviću, čuvaru u logoru Morinj, rješavanje imovinskopravnih zahtjeva i sudskih procesa za obitelji hrvatske manjine kojima je imovina u Crnoj Gori oduzeta te unapređenje prava i statusa hrvatske zajednice u Crnoj Gori.