Migracije, sigurnost i gospodarstvo: Ključne teme izbora u Njemačkoj

Dok se Njemačka priprema za parlamentarne izbore, politička scena nikad nije bila napetija. Prosvjedi protiv krajnje desnice, rasprave o imigraciji i sigurnosti te ekonomski izazovi oblikuju atmosferu u kojoj će građani odlučiti tko će voditi zemlju nakon pada Scholzove vlade. U kakvim okolnostima Njemačka ulazi u jedan od najvažnijih izbornih procesa posljednjih godina?

- Stojimo ovdje ruku pod ruku. Rabin i biskup. Pozdrav, Berlin. Dobro je što ste svi ovdje, poručio je Christian Staeblein, biskup Evangeličke crkve u Berlinu.

Svećenik, rabin i deseci tisuća drugih njemačkih građana prosvjedovali su uoči izbora protiv krajnje desnice. Pozivaju svoj sugrađane da kažu odlučno NE onima koji potkopavaju njemačku demokraciju i žele uništiti njihov liberalni suživot.

- Da, moja motivacija je apsolutno ta da nastavimo čuvati demokraciju. Vatrena brana (načelo ne suradnje s Alternativom za Njemačku u parlamentu) mora ostati netaknuta. Želim poslati jasnu poruku protiv desnice i protiv promjena koje se trenutno događaju u politici diljem Njemačke, Europe i svijeta, kaže Dennis Helfer, prosvjednik iz Berlina.

Dok se u Berlinu prosvjedovalo, građani Minhena palili su svijeće za žrtve napada u središtu grada. 37-godišnja žena i njezina 2-godišnja kći preminule su od zadobivenih ozljeda nakon što se 24-godišnji Afganistanac zabio automobilom u sindikalne aktiviste koji su tražili veće plaće. Bio je to posljednji u nizu napada čiji su počinitelji iz islamskih zemalja.

- Pa, bili smo otprilike istih godina, viđali smo se svaki tjedan i mislio sam da ću još dugo moći razgovarati s njom o raznim stvarima, čak i privatnim temama. Ali to se nije dogodilo jer nas je posao okupirao i nisam imao priliku. A sada se više nikada neće dogoditi, ističe Fabian Curchud, prijatelj žrtve napada.

Ovaj napad ponovno je vratio u fokus kampanje pitanje sigurnosti i migracija. Iskoristio je to i J.D. Vance na minhenskoj konferenciji o sigurnosti kako bi prozvao Europu zbog imigracije, cenzure slobode govora i stvaranja sanitarnog koridora protiv desnice, a nakon toga se sastao i s lidericom i kandidatkinjom AFD-a za kancelarku Alice Weidel.

- Opet ista priča: riječ je o Afganistancu kojem je odbijen zahtjev za azil, ali mu je umjesto deportacije odobren tolerirani status. Policiji je bio poznat. Sudio se kroz sve instance. I na kraju je mogao počiniti ovaj zločin, nakon što je prethodno počinio mnoge druge. To je šokantno. Mogu vam reći da se s AfD-om na vlasti ništa slično nikada ne bi dogodilo, ustvrdila je Weidel.

U prvih devet mjeseci 2024. godine, više od 60% planiranih deportacija iz Njemačke nije uspjelo zato što se osobe skrivaju, sudovi zabranjuju njihovu deportaciju ili protjerivanje nije moguće provesti, zbog čega je kancelar Scholz redovito na meti kritika.

Lider demokršćana Friedrich Merz pokušao je profitirati na toj temi i privući glasove desnice donošenjem neobvezujuće rezolucije o graničnoj sigurnosti u Bundestagu, baš uz pomoć AFD-a. No samo 48 sati poslije nije mu prošao prijedlog zakona o pooštravanju imigracije. 12 njegovih zastupnika odbilo je za to podignuti ruku. Ovaj *salto mortale* stajao ga je kritika dijela javnosti, bivše šefice Angele Merkel i neprestanih pitanja hoće li u poslijeizbornu koaliciju s AFD-om.

- Na činjeničnoj razini smo svjetlosnim godinama udaljeni: što se tiče Europe, NATO-a, eura, Rusije, Amerike. Između AfD-a i Unije ne postoji nikakav zajednički temelj, poručio je Merz, kandidat CDU/CSU-a za kancelara.

- Ne znam kako će biti. Već tjednima i mjesecima javno govorim, kao i u mnogim razgovorima u pozadini, da vjerujem gospodinu Merzu i da će postupati u skladu sa svojom izjavom iz studenog prošle godine, na što je podsjetila i bivša kancelarka Merkel. To je bila vrlo jasna izjava, a gospodin Merz je tada rekao da neće raditi ovakvu vrstu suradnje. A sada je to učinio i prihvatio. Ponavljam: a da pritom ništa nije postignuto. To je kršenje obećanja i probijanje tabua. I zato, nažalost, više ne mogu biti siguran. Volio bih da mogu, naravno, ali nisam siguran, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar (SPD).

Za kontinuirani rast AFD-a od njegova osnutka 2013., na prvu loptu, zaslužna su antiimigrantska stajališta, ali i liberalna ekonomska politika, najave ukidanja subvencija za obnovljive izvore te povratak nuklearnoj energiji. Najveću podršku imaju u istočnoj Njemačkoj gdje su na euroizborima osvojili 15 mandata. Ovaj obrtnik iz Dresdena prije tri godine učlanio se u stranku.

- CDU više nije konzervativan, a mi jesmo. Mi smo konzervativni. Kažemo: želimo da stvari ostanu kakve jesu. Netko tko radi trebao bi moći živjeti od svog rada. A netko tko ne radi – a može raditi – mora se nekako snaći. Ali ja i moji zaposlenici ne želimo davati 50% naših prihoda da bi drugi mogli biti lijeni – i tu nacionalnost nije bitna. To je moje mišljenje, kaže Hartmut Kuether, obrtnik iz Dresdena.

Uz migracije, dominantna predizborna tema je gospodarstvo. Njemačka je već dvije godine u recesiji, a potkraj siječnja vlada je snizila procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,1 na samo 0,3%. Poslovni model koji je počivao na jeftinom prirodnom plinu iz Rusije i unosnom izvozu u Kinu, srušio se kao kula od karata.

- Primjer automobilske industrije, prijelaz na električna vozila – tu su mnoge njemačke tvrtke bile prespore. Uživale su u uspjehu 2010-ih i nisu dovoljno brzo shvatile da se moraju mijenjati i prilagoditi, ističe Marcel Fratscher, predsjednik njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja.

Od 2020. do 2024. Kina je izvozila pet milijuna automobila na godinu. Njemački se izvoz u istom razdoblju prepolovio, na 1,2 milijuna automobila.

- Svi potrošači izgubili su povjerenje. Koju tehnologiju odabrati za svoj dom? I tako su svi rekli, u redu, ako ne moram, bolje da pričekam. A sada potrošači čekaju, poručio je Klaus Geissdoerfer, izvršni direktor EBM-Papsta.

Njemačka je, kaže, postala samozadovoljna tijekom dobrih vremena i odgodila je ulaganja u dugoročne projekte.