Ministar Grlić Radman na sastanku ministara vanjskih poslova država EU-a
Foto: Yves Herman / REUTERS
U Bruxellesu je održan sastanak ministara vanjskih poslova članica Europske unije, kojima su se za radnim ručkom pridružili i njihovi kolege sa zapadnog Balkana. Komentirajući nakon sastanka najavljeni posjet predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Moskvi, hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je da je potrebno raditi s politučarima iz BiH kako bi ih se odvratilo od onih politika koje nisu europske.
Grlić Radman: Političari u BiH trebaju shvatiti da im je budućnost u EU-u i NATO-u
Ministar
Grlić Radman izjavio je kako očekuje da će sve političke snage u Bosni i Hercegovini shvatiti je budućnost te zemlje u Europskoj uniji i NATO-u.
- Potrebno je raditi s politučarima iz Bosne i Hercegovine kako bi ih se odvratilo od onih politika koje nisu europske. Siguran sam da će svi političari u Bosni i Hercegovini shvatiti da je jedina budućnost Bosne i Hercegovine u članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, rekao je Grlić Radman, odgovarajući na pitanje novinara da komentira najavljeni posjet predsjednika Republike Srpske
Milorada Dodika Moskvi.
Grlić Radman je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država članica, kojima su se za radnim ručkom pridružili i njihovi kolege sa zapadnog Balkana.
Ministar je rekao da Hrvatska kao neposredni susjed Bosne i Hercegovine snažno pridonosi jačanju svijesti o važnosti da Europska unija bude snažnije prisutna u regiji.
Grlić Radman je kazao da je pitanje zapadnog Balkana i europske perspektive tih zemalja postalo još važnije nakon ruske agresije na Ukrajinu. Istaknuo je potrebu da se sve zemlje iz toga područja usklade s vanjskom poliitkom EU-a, posebice u pogledu odluka koje je EU donio vezano uz pomoć Ukrajini i sankcija Rusiji.
Srbija je jedina zemlja zapadnog Balkana koja se odbija uskladiti s Europskom unijom i uvesti sankcije Rusiji. Na to je ukazao i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
- Pozdravljamo strateški izbor onih zemalja iz regije koje su u potpunosti usklađene sa sankcijama. Ukazali smo i onima koje nisu usklađene, a tu spominjem Srbiju, da održavanje bliskih veza s Rusijom nije kompatibilno s njezinim pristupanjem EU-u i da je to štetno i za njihov nacionalni interes, rekao je Borrell.
Ministar Grlić Radman je rekao da je pozvao kolege iz EU-a da daju potporu kako bi Bosna i Hercegovina kako bi što prije započela s pristupnim pregovorima.
- Mislim da je to BiH zaslužila, učinila je znatne pomake, rekao je Grlić Radman ističući važnost da jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i svih građana BiH. Dodao je da zemlje zapadnog Balkana trebaju njegove dobrosusjedske odnose između sebe i sa članicama EU-a s kojima graniči.
Konaković: utihnuli su protivnici proširenja EU-a
Nakon ruske agresije na Ukrajinu utihnuli su svi protivnici proširenja EU-a na zapadni Balkan, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Dino Konaković dodajući kako je riječ o novom momentumu, koji je nažalost potaknut situacijom u Ukrajini.
Konaković je zajedno s ostalim ministrima vanjskih poslova zapadnog Balkana sudjelovao na neformalnoj raspravi tijekom radnom ručka sa šefovima diplomacija država članica EU-a.
Rekao je da su mnogi ministri država članica primijetili da su u BiH počeo odvijati pozitivan proces nakon formiranja vlade na državnoj i entitetskim razinama i da je preostalo još puno posla na ispunjavanju uvjeta koje je EU postavio za otvaranje pregovora.
Konaković je rekao da je jedan od prioriteta novih vlasti u BiH izborna i ograničena ustavna reforma kako bi se provele odluke Europskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH.
Parlamentarne stranke u BiH u lipnju prošle godine su se obvezale na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom da će šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim razinama da će provesti izbornu reformu i ograničene reforme ustava unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama.
- To je dio našeg koalicijskog sporazum i to je jedan od naših prioriteta. Iskreno zagovaram suštinsku reformu Ustava i izbornog zakonodavstva, rekao je Konaković. Dodao je da postoje presude međunarodnih sudova koje nisu provedene, pa tako Srbin iz Sarajeva ne može biti kandidat za člana predsjedništva, kao ni Bošnjak i Hrvat iz Republike Srpske, a isto to vrijedi i za one koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Rekao je da tu postoji skupina stranaka okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora koja ima svoje zahtjeve.
Hrvatska protiv ukidanja konsenzusa u vanjskoj politici EU-a
Hrvatska ne podržava prijedlog da se odlučivanje konsenzusom u nekim područjima vanjske politike EU-a zamijeni odlučivanjem kvalificiranom većinom jer je to jedina poluga koja manjim državama jamči ravnopravnost, izjavio je ministar Grlić Radman.
Na inicijativu Njemačke, devet zemalja članica je početkom svibnja formiralo skupinu koja se zauzima za to da se u određenim vanjskopolitičkim pitanjima umjesto jednoglasnosti odlučuje kvalificiranom većinom.
Jedan od razloga za tu inicijativu su poteškoće oko usuglašavanja politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Mađarska je zemalja koja najčešće poseže za blokadom i traži ustupke da bi pristala na neke odluke, a što joj omogućuje pravilo o jednoglasnom odlučivanju.
Za promjenu pravila potrebna je jednoglasna odluka država članica.
- Hrvatska nije za to, ali to ne znači da Hrvatska nije za jedinstvo EU-a, dapače, do sada nismo nikad blokirali neku odluku i uvijek smo bili konstruktivni suradnik, rekao je Grlić Radman. To je jedina poluga koja jamči nama kao maloj zemlji da ne bude preglasana i da ravnopravon sudjeluje u donošenju odluka koje su doista važne za nacionalnu sigurnost i nacionalni interes, dodao je.
Ministri vanjskih poslova EU o novim sankcijama Rusiji, sudanskoj krizi i Iranu
Ruska invazija na Ukrajinu bila je u središtu razgovora ministara vanjskih poslova Europske unije na njihovom sastanku u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo o novim sankcijama Rusiji. Ukrajinski ministar vanjskih poslova
Dmytro Kuleba pridružio se svojim kolegama iz EU putem videa.
Prijestolnice EU tek se trebaju dogovoriti o novim kaznenim mjerama za Rusiju koje imaju za cilj suzbiti izbjegavanje sankcija preko zemalja izvan bloka poput Kazahstana, Armenije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Mađarska je zaprijetila da će blokirati najnoviji krug sankcija zbog uključivanja najveće banke u zemlji, OTP banke, na popis potencijalnih meta. Za odluku je potrebna jednoglasna odluka.
Nove sankcije trebale bi biti uvedene Iranu, zbog režimskog gušenja protuvladinih demonstracija do kojih je došlo nakon što je Teheran pogubio još trojicu muškaraca u vezi s prosvjedima.
Ministri vanjskih poslova EU-a također bi trebali raspravljati o situaciji u Sudanu nakon što su Saudijska Arabija i Sjedinjene Države posredovali u sedmodnevnom prekidu vatre između zaraćenih strana koji bi trebao započeti u ponedjeljak.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!