Nisu svi u bolesti isti

Žene u Europi su daleko do postizanja rodne ravnopravnosti. Prema istraživanjima Europskog instituta za ravnopravnost spolova - ovim tempom trebat će im za to još najmanje 60 godina. Njihov položaj dodatno je opteretila pandemija. Njezine socijalne i gospodarske posljedice najviše utječu baš na žene. Tako od 49 milijuna njegovatelja u Uniji, dakle, onih koji su najviše izloženi virusu, čak dvije trećine su žene.

U bolesti su svi isti oduvijek se govorilo. Ne i u ovoj pandemiji. Svi podaci ukazuju da je korona povećala postojeću rodnu nejedankost u društvu. Muškarci su doduše od virusa umirali u većem broju, jer gotovo 70% umrlih u europi su muškarci. Ali je zato kriza uzrokovana koronom više pogadjala žene.

Kao liječnice i medicinske sestre brinule su za bolesne u bolnicama, u domovima za starije i nemoćne njegovale i pazile one koji se više ne mogu brinuti za sebe. I većinom su žene sjedile za blagajnama prehrambenih trgovina u ovoj epidemiji

- Žene su zaista heroji ove krize. A žene, stoga, zaslužuju bolju plaću. Zaslužuju transparentnost isplate. Zaslužuju da vode u političkom smislu, ali i u tvrtkama. Puno toga treba napraviti kako bi to svakodnevno vodstvo žena postalo vidljivo i plaćeno, kaže Evelyn Regner, predsjednica Odbora za prava žena i rodnu jednakost.

Žene na prvoj crti i prve žrtve pandemije

I u europskom je parlamentu o toj temi organizirana je vellika konferencija pod nazivom 'Jake smo'. Žene vode borbu protiv Covida 19. Povod je ne samo Medjunarodni dan žena, već i kriza koja mijenja naš život, osobito položaj žena.

- U srcu smo dramatične krize. Ta je kriza počela prije godinu dana i odmah je pokazala da su se žene, mlade žene, ne samo našle na prvoj crti bojišnice u hitnoj zdravstvenoj krizi, već su bile i prve žrtve ove krize - socijalne žrtve krize koja još nije završila, poručio je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.

Nagli porast nasilja u obitelji 

Tijekom pandemije u svim je državama članicama došlo do naglog porasta nasilja u obitelji. U Francuskoj čak za 32%. Pozivi za pomoć i policijske prijave, skočili su 18% u 4 države već u prvim tjednima ograničenja kretanja. Stoji u izvješću europskog instituta za rodnu jednakost. Komisija je obećala djelovati.

- Predložit ćemo novi zakon za borbu protiv nasilja nad ženama. Živjeti bez straha i nasilja osnovno je ljudsko pravo. Moramo osigurati odgovarajuću zaštitu za sve žene u svim europskim zemljama, a posebno kod kuće, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. 

Podjela posla u kući

Ograničenje kretanja utjecalo je i na podjele posla u kući. I pokazalo tko u krizi nosi veći teret, izvjetila je na konferenciji direktorica Europskog instituta za rodnu ravnopravnost Carlien Scheele. "Brinu se i muškarci i žene, ali žene znanto više. One provode više vremena s djecom, više kuhaju, više čiste, kaže. Iznijela je podatak da u EU-u žene brinu za djecu 36 sati tjedno, a muškarci 25. Na kućanske poslove troše 75 sati tjedno, a muškarci - 34.

Manja zaposlenost žena i pitanje mirovina

Zaposlenost žena tijekom pandemija pala je više nego zaposlenost muškaraca i one imaju puno više problema naći novi posao. Parlament je pozvao da se u planove oporavka iz krize uključi zapošljavanje i ravnopravnije mjesto žena u oporavku.

Ostaje pitanje koliko će svi ovi trendovi uzrokovani zdravstvenom krizom dugoročno utjecati i na smanjenje mirovina za žene i povećanje već postojećih rodnih nejednakosti.