Njemačka bira predsjednika, najveće izglede ima Steinmeier

U Njemačkoj se u nedjelju bira novi predsjednik, pri čemu dobre izglede da i daljnjih pet godina ostane na najvišoj političkoj dužnosti u zemlji ima sadašnji predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Predsjednik se bira u tzv. Saveznoj skupštini, tijelu koje ima 1472 člana i koje čini svih 736 članova Bundestaga i jednak broj predstavnika saveznih pokrajina. Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP), kao i oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, koje podržavaju ponovni izbor Frank-Waltera Steinmeiera, raspolažu većinom od 1233 glasa.

Time je izbor Steinmeiera već u prvom krugu izvjestan.

Pokrajinski parlamenti u Saveznu skupštinu šalju i osobe iz javnog života, a među njima će se ove godine naći i Oezlem Tuereci, suosnivačica tvrtke Biontech, koja je proizvela prvo cjepivo protiv COVID-a.

Među članovima Savezne skupštine ove je godine i pisac bosanskohercegovačkog podrijetla Saša Stanišić.

Uz Steinmeiera za najvišu političku dužnost u zemlji kandidirali su se, na prijedlog stranke Ljevice, liječnik Gerhard Trabert, član Kršćansko-demokratske unije Max Otte te kandidatkinja skupine Slobodnih birača (Freie Waehler), fizičarka Stefanie Gebauer.

Svi ti kandidati zbog odnosa u Saveznoj skupštini, tijelu koje se formira samo za izbor predsjednika, nemaju izgleda.

No posebice je kandidiranje jednog od najistaknutijih predstavnika konzervativnog krila CDU-a Maxa Ottea izazvalo kontroverzije zbog činjenice da njega nije predložila njegova stranka, koja je još prije nekoliko tjedana podržala ponovni izbor Steinmeiera, nego desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u otvorenom sukobu s demokršćanima.

Frank-Walter Steinmeier, koji je kao socijaldemokratski političar u prvoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra vanjskih poslova, uživa i većinsku podršku građana.

Steinmeier je, prema mišljenju analitičara, predsjednik koji je zemlju uspješno vodio kroz nekoliko kriza tijekom svog prvog mandata, od kojih je najveća kriza izazvana pandemijom COVID-a.