Izbori u Njemačkoj važni su za cijelu Europu

U nedjelju se u Njemačkoj održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Zemlja, koju mnogi nazivaju "motorom Europske unije", nalazi se pred možda i najvažnijim izborima u svojoj novijoj povijesti. Predizbornu kampanju obilježile su teme migracija i ekonomije, na kojima je krajnja desnica i dobila zamah kakav desetljećima nije imala u Njemačkoj, ali i posljednje burne promjene u svjetskoj politici nakon inauguracije Donalda Trumpa.

Njemačka pred izborima: Migracije, recesija i rast desnice

Mirna Brekalo kazala je za Dnevnik HTV-a, kako okolnosti prije izbora u Njemačkoj nisu jednostavne što govore zadnja 24 sata u glavnom gradu Njemačke.

- Dogodio se još jedan napad. Mladi Sirijac je napao španjolskog turista u centru Berlina nožem. Policija još uvijek obavlja očevid, rekla je.

Dodaje kako su se danas u Berlinu događale razne demonstracije. Došlo je do sukoba između krajnje desnih i lijevih demonstranata.

- Prema ispitivanjima 68 posto građana zagovara da Njemačka prestane primati migrante, a raspoloženje prema migrantima se pogoršalo još od svibnja prošle godine kada su krenuli nizovi napada koji su rezultirali smrtno stradalima, kazala je.

Naglašava kako migranti počine svega 8 posto kaznenih djela, u Njemačkoj se promijenila klima glede migranata.

- Njemačka je već treću godinu za redom u recesiji. Procjena rasta BDP-a ove je godine 0,3 posto. Nijemci se žale na visoku inflaciju i pogoršanje standarda života, rekla je.

Ističe kako ljudi bliski Donaldu Trumpu navijaju za AfD, a i Elon Mask je dao podršku ovoj stranci.

- JD Vence je osudio je osudio stranke koje su prekinule suradnju s krajnjim desničarima, rekla je.

Dodaje kako postoji čitav ni događaja s kojima će se morati suočiti nova vlada, a to bi trebala, prema anketama, biti vlada predvođena CDU-om i CSU-om, a prema anketama, kancelar bi trebao biti Friedrich Merz, ali 27 posto nijemaca je još uvijek neodlučno.

Njemačka očekuje radikalne promjene?!

Kamo je nestala Njemačka koja je bila gospodarski motor Europe, koja je bila moralna i politička vertikala Unije, zemlja u kojoj se cijenio i plaćao rad? Čini se da toga više nema, jer posljednje četiri godine vladanja takozvane semafor-koalicije, koja je lutala i u gospodarskoj, ekološkoj, a pogotovo u vanjskoj politici, ostavile su duboke ožiljke na svakodnevni život prosječnog Nijemca. Pa se čini da je CDU, koji i vodi u predizbornim anketama, odlučio zemlju vratiti na stari kolosijek - kolosijek uspjeha.

- Čekamo prve rezultate u nedjelju navečer i, prijatelji moji, nakon toga zajedno krećemo. Najprije ćemo proslaviti pobjedu, a onda, kao što i treba - zasukati rukave, i krenuti u posao. Jer Njemačka zaslužuje bolju budućnost, mi moramo stvoriti tu budućnost, i atmosferu u kojoj se može raditi i zaraditi. Uspjet ćemo, u to ne sumnjam, jer vjerujem u sve vas, izjavio je Friedrich Merz, kandidat CDU-a za njemačkog kancelara.

Okrenuo se CDU-ov kandidat Njemačkoj i problemima u zemlji. Osim gospodarstva problem su migranti, sigurnost zemlje i zaštita granica. No, tvrdi da probleme migracija ne želi rješavati u koaliciji s AfD-om, desnom strankom koja ima drugu najveću potporu birača prema anketama. A i njihova kandidatkinja za kancelarku tvrdi da ih neki lijevi mediji neopravdano stigmatiziraju.

- Mi zaista radimo veliku raziliku između onih koji traže azil i ilegalnih migranata. Za razliku od dosadašnje vlade. Oni su ih sve stavili u isti koš. I to traje tako već deset godina. Treba se znati tko je tko, treba se znati tko su ilegalni migranti s kriminalnim dosjeima. To je prvo, a drugo, još važnije, mi trebamo migrante, ali kvalilficirane za radna mjesta koja su potrebna našem gospodarstvu, istaknula je Alice Weidel, kandidatkinja AfD-a za njemačku kancelarku.

Na trećem mjestu prema anketama stranka je kancelara na odlasku. Olaf Scholz ne mijenja ni taktiku ni agendu, i dalje posvećen tezama, koje su ga - kako tvrde svi analitičari - i dovele do toga da izgubi povjerenje u parlamentu.

- Uvjeren sam u to da ćemo dobiti golemu potporu birača, i to mnogo veću od one koju nam predviđaju ankete, jer budućnost zemlje je na kocki. Mi jednostavno moramo uvesti mir i sigurnost u Europu. I to unatoč tomu što proživljavamo teške dane s našim najvažnijim saveznikom - SAD-om. I upravo zato mi nudimo razumna rješenja, mi nudimo zdrav razum kao jedini način da naša zemlja živi u sigurnosti, naglasio je Olaf Scholz, kandidat SPD-a za njemačkog kancelara.

Donedavni partner iz semafor-koalicije - stranka Zelenih, nimalo zabrinuta zbog loših rezultata u predizbornim anketama, gotovo je sigurna da su oni ključni igrač u novoj njemačkoj vladi.

- Ako nas nema u vladi, nema brige oko ekologije i zaštite klime, nema socijalne pravde. Ako nas nema u vladi, Europa nema budućnosti. Jer mi donosimo tu bitnu razliku, kazao je Robert Habeck, kandidat Zelenih za njemačkog kancelara.

Političari su svoje rekli, a birači su sutra na redu. Koji će odlučiti hoće li živjeti u Njemačkoj kakva je bila u posljednje 4 godine, ili žele Njemačku koja će opet biti politički i gospodarski pokretač Europe.

Što kažu ankete?

Kratko uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u nedjelju, ispitivanja javnog mnijenja demokršćansku Uniju CDU/CSU i njezinog kancelarskog kandidata Friedricha Merza i dalje vide na vodećem položaju no rezultati pokazuju da bi sastavljanje vlade moglo biti dugo i mukotrpno.

Nekoliko ispitivanja javnog mnijenja objavljenih u petak, pokazuju različite rezultate koji bi doveli do različitih mogućnosti stvaranja koalicija nakon izbora.

Unija CDU/CSU po ispitivanju instituta Forsa može računati s potporom 29 posto birača. U ispitivanju instituta Allensbach, načinjenog za nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemene Zeitung (FAZ) Unija može računati s čak tri postotna boda više.

U trećem ispitivanju objavljenom na javnom servisu ZDF, Uniju je podržalo svega 28 posto ispitanih. Sva tri ispitivanja su obavljena na sličnom uzorku od 1.500 ispitanih i polaze od mogućih odstupanja od tri posto što konačni ishod i posebice mogućnosti poslijeizbornih koalicija čini vrlo otvorenima.

Ovisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban samo jedan koalicijski partner ili dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno.

Strah od minus 30

Spiegel Online analizira kako unutar demokršćanske Unije već vlada strah od minus 30 tj. svakog rezultata ispod 30 posto. To bi, kako smatra Spiegel, oslabilo pozicije kancelarskog kandidata i predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza.

Mnogi procjenjuju da je upravo njegov riskantan potez da prije nekoliko tjedana uz pomoć glasova ekstremističke Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone za ograničenje migracija, aktivira do tada neodlučne birače da svoj glas daju nekoj od stranka lijevo od centra.

U danima nakon Merzove sporne inicijative u Bundestagu, stotine tisuća ljudi je diljem Njemačke izišlo na ulice prosvjedujući protiv suradnje stranaka centra s desno-populističkim AfD-om.

Time se djelomice opravdava i oporavak stranke Ljevica koja se još prije nekoliko tjedana u ispitivanjima nalazila ispod izbornog praga od pet posto a sada je u ispitivanjima stabilno iznad praga, u nekim ispitivanjima čak i na osam posto.

Cilj velika koalicija

Cilj Unije je stoga rezultat iznad 30 posto kako bi bilo moguće stvaranje stabilne tzv. velike koalicije sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) aktualnog kancelara Olafa Scholza.

Iako je demokršćanska oporba protekle tri godine bila stalni kritičar rada vlade socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja se zbog stalnih unutarnjih svađa početkom studenog i raspala, Unija još uvijek najviše dodirnih točaka, pogotovo u osjetljivom političkom pitanju smanjenja nereguliranih migracija, ima upravo sa SPD-om.

SPD bi u slučaju ulaska u koaliciju, kako se procjenjuje, poduzeo neke kadrovske promjene, pri čemu se uglavnom cilja na odlazak sadašnjeg kancelara Scholza s vodećih pozicija i to zbog njegove nepopularnosti među biračima.

Mnogo bolje rezultate u ispitivanjima bilježi sadašnji ministar obrane Boris Pistorius za kojeg se procjenjuje da bi u mogućoj velikoj koaliciji mogao igrati važnu ulogu.

Teoretski je moguća i koalicija sa Zelenima koji se, slično SPD-u, u ispitivanjima kreću oko 15 posto potpore birača. No protivnik suradnje sa Zelenima, predsjednik manje stranke u demokršćanskoj Uniji, bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, već tjednima vodi manje ili više otvorenu neprijateljsku kampanju. Sa mnom na čelu CSU-a neće biti koalicije sa Zelenima, rekao je Söder u više navrata.

Liberali se nadaju ulasku u koaliciju s Unijom i SPD-om

Više dodirnih točaka demokršćani imaju s liberalima iz FDP-a za koje je međutim trenutno upitno hoće li uopće ući u novi, 21. saziv Bundestaga. Liberali posljednjih dana pokušavaju uvjeriti birače da je upravo koalicija Unije , SPD-a i FDP-a najbolje rješenje za zemlju iako se upravo zbog svađe SPD-a i FDP-a zadnja vlada i raspala.

Konačne koalicijske konstelacije ovise i o tome hoće li novoosnovanoj stranci Savez Sahra Wagenknecht (BSW), ljevičarsko-populističkoj stranci proizišloj iz stranke reformiranih komunista Ljevica, uspjeti ulazak u Bundestag.

Merz ustuknuo od AfD-a

Iako populističke stranke ljevice i desnice, poput AfD-a, koji se već mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja kreće oko stabilnih 20 posto, najvjerojatnije neće biti dio buduće vlade, od njihovog uspjeha ili neuspjeha ovisi i kako će izgledati budući kabinet vjerojatnog kancelara Friedricha Merza.

Nakon sporne suradnje s AfD-om prilikom glasanja u Bundestagu, kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Friedrich Merz ne propušta priliku javno istaknuti, a to se odnosi i na brojna TV sučeljavanja posljednjih dana, kako je nakon izbora isključena suradnja a AfD-om.

Teme ostaju migracije i gospodarski oporavak

Iako se nakon govora američkog predsjednika J.D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji proteklog vikenda predizborna rasprava pomaknula u smjeru vanjske politike i položaja Njemačke u novonastalim međunarodnim konstelacijama, glavna tema predizbornih sučeljavanja je ostalo pitanje smanjenja migracija i gospodarskog oporavka Njemačke.

Friedrich Merz je najavio da će u slučaju da mu izborni rezultat otvori mandat za sastavljanje vlade nastojati formirati učinkovitu vladu do Uskrsa koji ove godina pada 20. travnja, što znači nešto manje od dva mjeseca nakon izbora.