"Njemačka nije protiv Inicijative triju mora, podjele unutar EU-a prevladane"

Premijer Andrej Plenković poručio je da Njemačka ne stoji protiv Inicijative triju mora (3SI), odbacivši tvrdnje o podjelama unutar Europske unije i istaknuvši da su eventualne sumnje iz prijašnjih godina danas prevladane.

- Što se tiče zapadnih zemalja, mi smo napravili napor da Italija postane strateški partner. Da Italija ne želi pridonijeti i sudjelovati, ne bi bila ovdje. Njemačka sigurno nije protiv 3SI. Ovdje je bila Helga Schmid, dugogodišnja međunarodna dužnosnica - a sada je veleposlanica za globalna pitanja pri njihovu ministarstvu vanjskih poslova - dakle - jedna od najiskusnijih njemačkih diplomatkinja. Njezine su poruke bile vrlo konstruktivne. Mislim da te a priori zazore koji su možda postojali prije 10-ak godina danas više nitko ne artikulira, rekao je Andrej Plenković.

Inicijativa triju mora pokrenuta je 2016. radi jačanja infrastrukturne, energetske i prometne povezanosti između 13 članica EU-a u srednjoj i istočnoj Europi. U početku je dio zapadnoeuropskih država, osobito Njemačka, izražavao rezervu, ponajprije zbog bojazni da bi inicijativa mogla stvoriti paralelne političke blokove unutar Unije ili oslabiti postojeće mehanizme odlučivanja. Dodatne sumnje proizlazile su iz snažne američke potpore projektu, što je dio europskih aktera tumačio kao pokušaj geopolitičkog pozicioniranja u regiji.

Plenković ističe da takva tumačenja danas više nemaju uporište te da se 3SI uklapa u postojeći europski okvir suradnje.

- Normalno je da postoje te podgrupe, Benelux se sastaje već 100 godina. Nitko tu nikoga ne limitira, poručio je, dodajući da inicijative poput 3SI ili Višegradske skupine imaju smisao u povezivanju država sa sličnim interesima.

Govoreći o razvoju same inicijative, premijer je naglasio da se zasad ne ide u snažniju institucionalizaciju, nego u konkretne projekte i modele financiranja.

- Nakon predsjedničkih izbora 2020. godine Zoran Milanović se sam izuzeo iz ove inicijative i mi smo kao Vlada tu ušli da bismo sačuvali obraz i angažman Hrvatske. Ja sam uz austrijskog kancelara Christiana Stockera jedini premijer koji je bio. Svi su ostali predsjednici. Kako oni imaju manje ovlasti, nisu u poziciji da idu u jače institucionaliziranje.

- Smatramo da se u ovom trenutku trebamo fokusirati na tri tipa financiranja projekata. Prvi je nasloniti se na izvore iz europskog proračuna. Dva bilijuna eura je predloženi proračun za razdoblje od 2028. do 2034. Drugi stup je konkurentnost, gdje bismo zajedničkim nastupom trebali osigurati sredstva za projekte koji jačaju energetsku i prometnu infrastrukturu. Treći je privlačenje privatnih ulagača i kapitala, tu leži najveći potencijal, rekao je.

"Južna interkonekcija će se realizirati ako BiH ispuni dogovoreno"

Premier je zahvalio SAD-u na ubrzanju procesa realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, naglasivši da će se projekt sigurno realizirati ako bosanskohercegovačka strana ispuni sve što je dogovoreno.

Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u utorak su potpisali sporazum o izgradnji plinovoda koji će plinskom infrastrukturom spojiti Hrvatsku i BiH. Sa SAD-om je potpisana i zajednička izjava o potpori projektu. Premijer je na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku rekao da je vlada željela da se sporazum baš potpiše na tom događanju kako bi on dobio vidljivost i značaj.

- Južna interkonekcija, koja će BiH spojiti s LNG terminalom na Krku, strateško je naslanjanje BiH na Hrvatsku u energetskom smislu, kazao je premijer.

Kazao je da upitno bi li taj projekt mogao ikad biti realiziran da u njega zakonski regulirano nisu ušli američki investitori.

Ulaz američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy u projekt reguliran je izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.

- Zato treba američkoj strani zahvaliti na ubrzanju toga procesa, kazao je Plenković. 

"Nema smisla da EU sada propitkuje projekt"

Komentirajući prigovore koji su na prijedlog sporazuma stigli iz Europske unije, Plenković je rekao da su europske institucije obavještene o potpisivanju te da je Hrvatska mnogo puta Europskoj komisiji i drugim službama naglašavala strateški značaj projekta Južne interkonekcije.

- Cijeli projekt mogao se ostvariti i europskim sredstvima da je EU rekao 'da', pa nema smisla da ga sada naknadno propitkuje, rekao je Plenković.

Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanosti projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta.

Plenković je naglasio da je logično da postoje osigurači jer Hrvatska mora biti sigurna da će joj se isplatiti realizacija tog projekta te da će BiH ostvariti sve najavljeno sa svoje strane granice.

Za Hrvatsku je ključno važno da se osiguraju kupci za 1,5 milijardi kubika plina koji bi plinovodom trebao stići u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.

- Projekt će se sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane napravi sve što je dogovoreno, naglasio je.

Hrvatski dio plinovoda od Dugopolja preko Imotskog do BiH imat će 72 kilometara cijevi i sve će koštati oko 170 milijuna eura.

- Plinacro ima sve, projekt i dokumentacija su spremni, a Hrvatska smatra da se realizacija mora dogoditi, zaključio je premijer.