Francuski sindikati provalili u sjedište LVMH, traže veće poreze za bogate

Diljem Francuske novi štrajkovi dan uoči odluke Ustavnog vijeća koje bi trebalo objaviti je li Macronova mirovinska reforma ustavna ili će je poništiti u cijelosti ili djelomično.

Sindikalni aktivisti provalili su u četvrtak u pariško sjedište proizvođača luksuzne robe LVMH tražeći da francuska vlada odustane od planirane mirovinske reforme i da umjesto toga više oporezuje bogate.

Zbog ogorčenosti mirovinskom reformom, sindikalna borba daleko je od kraja, poručuju prosvjednici. Palili su drvene palete ispred zgrade Ustavnog vijeća koje treba dati završnu ocjenu Zakona koji je vlada, pozivanjem na poseban članak Ustava, progurala bez izglasavanja u parlamentu. Da bi zatim tijesnom većinom preživjela dva glasanja o povjerenju.

Raditi dvije godine dulje znači živjeti dvije godine manje. I zato će, zbog novih štrajkova, neki vlakovi ponovno biti otkazani.

- Moramo pronaći izlaz iz ove krize. Izlaz je da Ustavno vijeće odbaci zakon. To će omogućiti smirivanje situacije. Vidimo da je Macron uzeo kanistar benzina izazivajući plamen i sad nastavlja polijevati čistim benzinom plamen mobilizacije, rekao je Fabien Villdieu iz Sindikata željeznica.

Gotovo dvije stotine radnika francuskih željeznica zauzelo je i sjedište grupacije koja se bavi luksuznom robom u središtu Pariza.

Ovu sindikalnu akciju izveli su u srcu carstva Bernarda Arnaulta, trenutačno najbogatijeg čovjeka na svijetu, smatrajući ga simbolom kapitalizma. Štrajku su se, među ostalima, pridružili i radnici rafinerija, smetlari, učitelji, studenti.

- Ne želimo raditi do 64. godine. Postoje drugi izvori financiranja koji se mogu naći ako doista postoji deficit u mirovinskom sustavu. Prema tri od četiri moguća scenarija, deficita ne bi ni bilo, ističe učiteljica Kathy Brochard.

- Nisu u pitanju samo mirovine. Cijena plina pada, a mi ga plaćamo kao i prije. Prehrambena industrija puni džepove. Ideja da su posvuda ratni profiteri je nepodnošljiva, poručila je umirovljena medicinska sestra Marie Brunel.

Postojeći mirovinski sustav postao je neodrživ zbog starenja stanovništva, pada nataliteta i odlaska u mirovinu onih rođenih od kraja 40-ih do početka 60-ih . Smanjenje zakonske dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 60 godina - koju je inicirao Francois Mitterrand početkom 80-ih, protivno demografskim trendovima, a u ime političkih ciljeva, dodatno je pogoršalo problem. Macron je do sad obećavao više pravde na tržištu rada i zdravstveno sigurne uvjete za starije radnike, ali da poništavanja mirovinske reforme, održavanja novih izbora ili referenduma, neće biti. 

- Da tražimo smirivanje i dijalog, vidjelo se kada je premijerka održala sastanak sa sindikatima prije nekoliko dana. I predsjednik je bio spreman na dijalog sa sindikatima kako bi u mirnoj atmosferi razgovarali o tome što još treba učiniti da bismo proveli reforme u našoj zemlji, kaže Oliver Veran, glasnogovornik francuske vlade.

Većina analitičara ne očekuje da će Ustavno vijeće poništiti zakon, nego samo neke njegove članke, dok je odluka o referendumu koji traži oporba neizvjesnija. No sasvim je izvjesno da pritisak s ulica neće posustati. Sindikati već najavljuju prosvjede i u idućoj godini. Ili točnije, dok izmjene zakona ne budu povučene.

Što "žulja" Francuze

Reforma predviđa postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine - tako da se do 2030. godišnje povećava za tri mjeseca.

No to je i dalje manje nego što planiraju uvesti mnoge druge europske zemlje. Njemačka tako, prema podacima OECD-a - dobnu granicu za starosnu mirovinu planira podignuti na 67, Danska na 74, Estonija, primjerice, na 71 godinu.

Prema Macronovoj reformi povećao bi se i broj godina tijekom kojih ljudi moraju plaćati doprinose za punu mirovinu. Macron želi da reforma stupi na snagu do kraja godine, a smatra da bi godišnje donijela oko 17,7 milijardi eura dodatnih doprinosa.

Prema anketama, više od 70 posto ljudi i dalje odbija reformu.