14:19 / 02.02.2022.

Autor: V.K./HRT/Hina

Nuklearna energija i plin dobili etiketu ekološke prihvatljivosti

Plin ekološki prihvatljiva energija

Plin ekološki prihvatljiva energija

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Europska komisija uvrstila je u srijedu prirodni plin i nuklearnu energiju pod određenim uvjetima kao ekološki prihvatljive, što otvara put za velike privatne investicije u takve projekte.

Komisija je predstavila dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije.

Taksonomija je u briselskom žargonu popis gospodarskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti po kojima se određuje doprinose li te aktivnosti ispunjavanju ekoloških ciljeva zacrtanih u Zelenom planu. Važnost te uredbe je u tome što će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije financijske uvjete.

Cilj je taksonomije EU-a usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti. Uvrštavanjem nuklearne energije i plina u taksonomiju omogućit će povoljnije zajmove na financijskim tržištima za projekte u tim djelatnostima.

U taksonomiju EU-a uvode se dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora. Ispune li jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s Uredbom o taksonomiji, određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2022., navodi Komisija.

Za djelatnosti u oba sektora uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, za djelatnosti u sektoru nuklearne energije da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije.

Današnji delegirani akt potpora je pravednoj tranziciji gospodarstva Unije, most prema sustavu zelene energije iz obnovljivih izvora. Njime ćemo ubrzati privatna ulaganja koja su nam potrebna već u ovom desetljeću, povećati transparentnost i objavljivanje informacija, tako da ulagači mogu donositi utemeljene odluke i izbjeći manipulativni zeleni marketing, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Povećanje privatnih ulaganja u tranziciju preduvjet je za ostvarenje naših klimatskih ciljeva. Utvrdili smo striktne uvjete jer želimo olakšati financijsku potporu tranziciji i napuštanju štetnih izvora energije kao što je ugljen. Osim toga, nastojimo povećati transparentnost tržišta i time ulagačima olakšati odlučivanje o ulaganjima u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije, izjavila je povjerenica za financijske usluge Mairead McGuinness.

Dopunjeni delegirani akt o taksonomiji jedna je od najosjetljivijih odluka Europske komisije. U nekoliko država članica postoji žestoki otpor da se nuklearna energija smatra zelenom, a dio je i protiv plina s obzirom da je to fosilno gorivo.

Komisija je bila žestoko kritizirana i zbog činjenice što je nacrt ove uredbe objavila u zadnjim satima prošle godine. Prigovaralo joj se da je željela izbjeći žestoke reakcije jer je cijela Europa bila u slavljeničkom ozračju dočeka Nove godine.

Europski parlament i Vijeće (koji su Komisiji delegirali ovlast za donošenje ovog akta) imaju sada četiri mjeseca za provjeru dokumenta i, budu li to smatrali potrebnim, ulaganje prigovora, kao što je to bio slučaj i s ostalim delegiranim aktima na temelju Uredbe o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

Obje institucije mogu zatražiti još dva mjeseca za provjeru. Vijeće može zaustaviti stupanje na snagu ovoga akta samo pojačanom kvalificiranom većinom, što znači da je za to potrebno najmanje 72 posto država članica (tj. najmanje 20 država članica) koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Europski parlament može uložiti prigovor običnom većinom (tj. najmanje 353 zastupnika) na plenarnoj sjednici. Ni jedno ni drugo nije vjerojatno.

Uredba je neka vrsta kompromisa kako bi se zadovoljila, s jedne strane, Francuska, koja uvelike ovisi o nuklearnoj energiji te Njemačke, koja gasi svoje nuklearke, ali zbog toga joj prijeko potreban plin u prijelaznom razdoblju.

Za izgradnju novih nuklearnih elektrana, projekti će morati dobiti građevinsku dozvolu prije 2045. godine. Radovi na produljivanju vijeka postojećih nuklearki moraju biti odobreni prije 2040. godine.

Što se tiče plina, Komisija je odredila gornju granicu ispuštanja ugljikova dioksida - manje od 100 grama po kilovat satu, a taj uvjet ne zadovoljava nijedna od postojećih tehnologija plinskih elektrana. Stoga je određeno prijelazno razdoblje pa će plinske elektrane koje dobiju dozvolu prije kraja 2030. moći ispuštati 270 grama ugljikova dioksida po kilovat satu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!