Grlić Radman: Hrvatsko pristupanje OECD-u ide brže od očekivanog

Raspravom o Ukrajini, u Parizu je počela ministarska konferencija 38 zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te onih koje, poput Hrvatske, tek trebaju postati članicama. U OECD-u smatraju da se već pokazalo da je ovo godina velikih političkih i ekonomskih nesigurnosti, a ruska agresija na Ukrajinu, osim brojnih ljudskih žrtava i razaranja, dovela je do globalnih ekonomskih nestabilnosti. 

Glavni tajnik OECD-a Cormann na otvorenju konferencije, u svom uvodnom govoru, je spomenuo Hrvatsku i rekao da pristupni proces Hrvatske ide jako dobrim tempom. Pristupanje OECD-u je dugotrajan višegodišnji postupak koji podrazumijeva dubinsku i rigoroznu procjenu svih 25 odbora OECD-a. Hrvatska odnosno zemlja kandidat, mora moći provesti sve pravne instrumente, mora dobiti pozitivnu ocjenu i za svoje politike, ali i za svoje prakse. Trenutno je u tijeku tehnički pregled u 24 od 25 područja, rekla je Jasna Paro javljajući se za Dnevnik.

Također, ministri su raspravljali o geopolitičkoj nestabilnosti i neizvjesnosti koju je uzrokovao ruski rat protiv Ukrajine i posljedice koje ima na globalnu ekonomiju. Glavni tajnik naglasio je da je ovo nestabilno vrijeme za ekonomiju, i za ljude, i za politiku, ali i za međunarodna pravila. I zbog toga je jako važno da politika i dalje nastoji osiguravati gospodarski rast s jedne strane, ali da se dugoročno ne odustane od reformskih programa. U ovim kriznim vremenima, rečeno je na konferenciji, je jako važno i proširivati prostor OECD-a.

Inače, ministri su danas potvrdili četverogodišnji program pomoći za Ukrajinu, a prije samog početka konferencije OECD je izašao sa svojim ekonomskim analizama svjetskog gospodarstva. 

Viši troškovi zaduživanja kočnica svjetskom gospodarstvu u 2023. i 2024.

Svjetsko gospodarstvo ove će godine porasti za 2,7 posto, za 0,1 postotni bod više no što je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prognozirala u ožujku.

Iduće bi godine rast trebao ubrzati na 2,9 posto, u skladu s procjenom iz ožujka, budući da podignute kamatne stope u velikim gospodarstvima sve više koče privatna ulaganja, počevši od tržišta nekretnina.

- Predviđamo oporavak tijekom ove i iduće 2024. godine. No on je prenizak za globalni rast koji je i dalje krhak. Pred nama su znatni politički izazovi i neizvjesnost uzrokovana globalnim utjecajem agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine ali i drugih geopolitičkih napetosti, rekao je Mathias Cormann, glavni tajnik OECD-a.

Poticaj rastu trebalo bi biti ukidanje strogih mjera suzbijanja covida u Kini i spuštanje cijena energije s visokih prošlogodišnjih razina, što ublažava pritisak na budžete kućanstava, pa se raspoloženje kompanija i potrošača oporavilo, iako s niskih razina.

Inflacija bi na razini OECD-a trebala kliznuti s prošlogodišnjih 9,4 posto na 6,6 posto u ovoj godini i na 4,3 posto u 2024. zahvaljujući strožoj monetarnoj politici, nižim cijenama energije i hrane i ublaženim problemima u nabavnim lancima.

U takvim bi uvjetima američko gospodarstvo ove godine trebalo porasti za 1,6 posto i za 1,0 posto u 2024., s obzirom na odgođeni utjecaj povećanih kamatnih stopa.

Aktivnost u eurozoni trebala bi ubrzati s prognoziranih ovogodišnjih 0,9 posto na 1,5 posto u 2024. jer će niža inflacija manje pritiskati primanja, procjenjuju u OECD-u, podigavši prognoze za obje godine za 0,1 postotni bod.

- Veleprodajne cijene prirodnog plina i nafte vratile su se tamo gdje su i bile sredinom 2021. No, tek se trebamo riješiti inflacije. Ona se pokazuje postojanom zbog snažnog porasta cijena usluga i veće dobiti u nekim sektorima, rekla je Cormann.

Njemačko gospodarstvo trebalo bi ove godine stagnirati i porasti za 1,3 posto u 2024., izračunali su.

Slabiji gospodarski rast na području primjene zajedničke europske valute u usporedbi s trendom vjerojatno će biti nužan kako bi se ublažili "pritisci resursa, uključujući i kratkoročne posljedice dodatne javne potrošnje, povezane s programom Next Generation EU".

Zbog visoke inflacije Europska središnja banka (ECB) nastavit će podizati kamatne stope koje bi trebale dostići vrhunac u trećem tromjesečju, od 4,25 posto, i zadržat će ih na toj razini do kraja 2024., prognoziraju.

U SAD-u ključna kamatna stopa trebala bi po njima uskoro dosegnuti vrhunac, s rasponom od 5,25 do 5,5 posto, i skromno se smanjiti u drugoj polovini 2024.

Hrvatska iznad prosjeka eurozone

U bilješci o Hrvatskoj u skupini izdvojenih zemalja koje nisu članice, OECD prognozira da će rast hrvatskog gospodarstva usporiti u ovoj godini na 2,1 posto, s prošlogodišnjih 6,2 posto.

U idućoj godini trebao bi blago ubrzati, na 2,5 posto, očekuje OECD.

Rast plaća i nova radna mjesta podržat će realnu potrošnju kućanstava, a integracija u eurozonu u schengen i veća isplata sredstava iz europskih fondova potaknut će ulaganja i izvoz, procjenjuju u OECD-u.

Napominju i da prvi pokazatelji signaliziraju "snažan početak turističke sezone u 2023".

Inflacija će postupno oslabiti i kliznuti sa sadašnjih visokih razina nakon posustajanja cijena energenata i međunarodnih cijena drugih stavki, dodaju.

Prema njihovim bi procjenama inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), trebala u ovoj godini kliznuti na 7,5 posto, s prošlogodišnjih 10,7 posto. U 2024. trebala bi biti upola niža i iznositi 3,7 posto, pokazuju OECD-ove tablice.

Grlić Radman: Hrvatsko pristupanje OECD-u ide brže od očekivanog

Hrvatski proces pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ide brže od očekivanog, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka Vijeća OECD-a u Parizu.

Ministar je rekao da Hrvatska prednjači među još pet zemalja koje sudjeluju u tom procesu.

Osim Hrvatske, članstvo u organizaciji traže i Argentina, Brazil, Bugarska, Peru i Rumunjska.

Grlić Radman je rekao kako je Hrvatska i prije roka odgovorila na upitnike 25 odbora OECD-a.

Bitno je da se usvoje zakoni, politike i prakse OECD-a kao jedne doista uzorne organizacije, što će biti na dobrobit hrvatskih građana, rekao je ministar, naglasivši da je članstvom u EU to zakonodavstvo već dijelom usklađeno.

Ministar financija Marko Primorac je u izjavi novinarima istaknuo i da je Hrvatska nakon ulaska u eurozonu i šengenski prostor u potpunosti svoje snage usmjerila prema pristupanju OECD-u.

Kako bi pristupili potrebno je proći dva kruga ekonomskih analiza, rekao je, najavivši da se jedna ekonomska analiza upravo dovršava i bit će objavljena u rujnu ove godine. Na tom predstavljanju će, kako je kazao, biti i generalni tajnik OECD-a Mathias Cormann i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Predstavit će se stanje u hrvatskoj ekonomiji i svi procesi koje je eventualno potrebno još unaprijediti, istaknuo je Primorac.

- Nakon ulaska u eurozonu i šengenski prostor pristupanje OECD-u ostalo kao finalni filter u smislu svih onih reformi i procesa koje je potrebno unaprijediti u našem ekonomskom okruženju kako bi bili sigurni da imamo sve preduvjete za očuvanje stabilnog gospodarskog rasta, kazao je.

Članice OECD-a su gotovo sve države Europske unije, s izuzetkom Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Malte i Cipra. Članice su i Švicarska, Island, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Južna Koreja, Izrael, Turska, Čile, Kolumbija, Meksiko i Kostarika.

OECD je nastao 1961. u sklopu Marshallovog plana s ciljem poticanja ekonomskog razvoja, a danas ima 38 članica. Elitni je to klub u kojem su većinom najbogatije zemlje svijeta, a Hrvatskoj je jedina važnija međunarodna organizacija kojoj još nije članica. 

Više doznajte u prilogu Alenke Marine: