Eurozastupnici Picula i Stier o prvom danu zasjedanja: Dobro smo počeli

O prvom danu zasjedanja novog saziva Europarlamenta i izazovima koji su pred Europskom unijom za Dnevnik HTV-a govorila su dvojica od dvanaestero hrvatskih eurozastupnika, Tonino Picula i Davor Ivo Stier.

Toninu Piculi je u Europskom parlamentu ovo četvrti mandat.

- Danas smo konstituirali deseti saziv Europskog parlamenta i na temelju mog dugogodišnjeg iskustva zastupnika u Europskom parlamentu rekao bih da su očekivanja od ovog saziva razmjerna težini problema pred kojim stoji Europska unija kao projekt, ali jednako tako i građani s problemima koji su pogotovo posljednjih godina nakon nekoliko valova globalnih kriza nametnuli potrebu da se pronađu efikasna, djelotvorna rješenja za probleme, kazao je Picula. 

- Nemojmo zaboraviti da je Europski parlament upravo ono tijelo koje se i neposredno bira glasovima europskih građana, poručio je.

'Dobro smo počeli'

Dodaje kako su "danas dobro počeli i očekuje da će tako nastaviti i u mandatu".

Nova grupacija Patrioti za Europu treća su snaga u Parlamentu. Kako Stier vidi njihovu suradnju?

- Što se tiče suradnje sa strankama desnice koje ne poštuju EU ili koje rade na podjelama, a ne na zajedništvu, naravno da ona neće postojati na taj način. Ali će postojati suradnja s konzervativnim strankama koje podržavaju Ukrajinu, koje podržavaju EU, koje su za vladavinu prava, kazao je Stier.

Dodaje kako na desnici treba napraviti razliku između "destruktivnih stranaka koje se protive europskoj ideji i onih koje su desnije od Europske pučke stranke, ali koje su konstruktivne i s kojima se može surađivati". 

- I u prošlom sazivu je bilo ovakvog oblika suradnje s tim konzervativnim strankama, bit će sasvim sigurno i u novom sazivu Europskog parlamenta, rekao je.

Dodaje kako je važno da su građani na europskim izborima dali većinu onim strankama koje zagovaraju pro-europske politike. 

- I to je isto tako bila odluka hrvatskih građana i bila je odluka većine građana u EU, kazao je Stier.

Roberta Metsola dobila je uvjerljivu potporu parlamenta.

Picula joj je čestitao, te dodao kako je "današnji rezultat dobar znak da se pro-europska većina u parlamentu već osjeća te da će i u četvrtak uspjeti potvrditi zajedništvo svih onih kojima je na srcu daljnji razvoj europskog projekta i izabrati vodstvo koje mora početi što prije raditi rješavajući probleme građana".

Porast desnice

Osvrnuo se i na porast desnice.

- To ne treba ni na koji način ignorirati. I oni su dobili legitimno veliki broj glasova, ali ovog trenutka u Europi postoji jedna vrsta rivalstva, konkurencije između interpretacija što se zapravo događa u Europskoj uniji i izvan nje, ali postoji i konkurencija ideja kako iz ove situacije izaći, kazao je Picula.

- Ja mislim da jedino što jamči daljnji razvoj europskog projekta je upravo efikasna sposobnost održavanja demokratske zajednice država članica Europske unije, jer europski projekt je ranije prolazio od svog osnutka kroz različite krize, ali uvijek je pronalazio odgovorna rješenja i razvijao se. Vjerujem da će tako biti i ubuduće, poručuje Picula.

Ključna pitanja za Hrvatsku 

Stier je kazao kako je za Hrvatsku vrlo važno da se sačuva princip solidarnosti. 

- To će se vidjeti i po politici kohezije. Mi kao članica koja još lovi korak s onim starijim članicama, sada smo trenutno na 76% prosjeka razvijenosti Europske unije, mi i dalje imamo potrebu za koheziju, za europske fondove i želimo da u novom proračunu kohezija ostane vrlo snažna, poručuje Stier. 

Dodaje kako sigurnost Europske unije ugrožavaju autokratski režimi. 

- Vidimo što je Putin učinio s agresijom na Ukrajinu. Sigurnosni aspekt je nešto što će biti vrlo važno u ovom novom Europskom parlamentu, kazao je.

- Stoga smo i mi u Europskoj pučkoj stranci tražili da imamo posebnog povjerenika za obranu i sigurnost, što nije bio prije slučaj, da se i obrambena industrija u Europi više integrira i jačaju europski obrambeni kapaciteti, pojasnio je.

Dodaje kako od toga može imati koristi Republika Hrvatska i naša obrambena industrija.

'Fragmentacija Europe ne odgovara našim nacionalnim interesima'

- Spomenuo sam samo neke stvari. Hrvatska treba i dalje zajedništvo u Europskoj uniji. Fragmentacija Europe ne odgovara našim nacionalnim interesima, nego Europa koja će biti i dalje platforma da se mi možemo i dalje razvijati. 

Kad smo ulazili u Europsku uniju, bili smo na 61 % prosjeka razvijenosti. Mi ćemo ovim tempom vrlo skoro proći onu granicu od 80 %, istaknuo je Stier. 

Europska komisija vrlo je nezadovoljna samovoljnim potezima Victora Orbana otkad je Mađarska preuzela predsjedanje. Na to se osvrnuo i Picula.

- To najbolje govori da su reforme potrebne Europskoj uniji. Ovo je doista jedno vrlo ozbiljno resetiranje međunarodnih odnosa i EU mora pronaći način da bude s jedne strane efikasna, da može zajednički donositi politike koje su provedljive, ali s druge strane mora pronaći načina kako da otkloni zloupotrebu različitih prava koje pojedine države članice i političari imaju kako bi blokirali europske odluke, kazao je Picula.

Smatra kako će Europa u sljedećih nekoliko godina prolaziti kroz novu generaciju "stres testova".

- S jedne strane morat će se othrvati svojim geopolitičkim rivalima, ali da bi bila tome kadra, ona će morati prije svega povećati razinu vlastite efikasnosti. Mislim da ulazimo u jedno neispitano područje pod mađarskim predsjedanjem i da će nakon toga biti izvučene neke lekcije kako bi se ubuduće takve rizici otklonili, poručio je Picula.

O Donaldu Trumpu

Nakon sastanka s Donaldom Trumpom Orban je uputio pismo čelnicima Unije, smatra da je Trump, ako bude ponovno izabran za američkog predsjednika, spreman odmah posredovati između Ukrajine i Rusije kako bi se našlo mirno rješenje, kao i da bi Europska unija, ako Trump bude izabran, trebala otvoriti komunikaciju s Rusijom. Potez i poruke prokomentirao je i Stier.

- Viktor Orban je imao puno očekivanja od Donalda Trumpa i za vrijeme njegove prve administracije koje na kraju nisu u potpunosti ispunili. Vidjet ćemo kakav će biti Donald Trump nakon ovog atentata. On je sam rekao da će promijeniti onaj govor koji je mislio izgovoriti na Republikanskoj konvenciji i da će sada staviti veći naglasak na zajedništvo unutar Amerike, rekao je Stier.

- Ja mislim da to zajedništvo uključuje i veću otvorenost prema onima koji zagovaraju tijesnu suradnju s Europom i jake transatlantske odnose. Ako to bude novi ton kojim bi išla ta kandidatura, onda to mijenja i sliku. Naravno da svi želimo mir, ali želimo mir koji će biti pravedan. Nagraditi Rusiju za ovu agresiju time da će se joj priznati, na primjer, da anektirani, okupirani teritoriji budu priznati kao ruski teritorij, to nije mir, to je samo poziv na još jednu agresiju koja možda neće doći odmah, ali će sasvim sigurno doći u nekom većem omjeru, smatra.

'Agresivna politika Putina ne smije pobijediti'

Za kraj dodaje kako takva agresivna politika Putina ne smije pobijediti niti biti nagrađena. 

- Treba nam mir, ali treba nam pravedan mir i na tome treba inzistirati Europska unija, zaključio je Stier.