07:17 / 05.11.2019.

Autor: HRT

Plenković: Članstvo u EU treba biti dodana vrijednost

-

-

Foto: - / -

Prijatelji kohezije protive se smanjenju novca za kohezijsku i poljoprivrednu politiku kojim bi se trebale smanjivati razlike između bogatih i siromašnijih zemalja članica.
Premijer Andrej Plenković u Pragu je sudjelovao na sastanku na vrhu zemalja Prijatelja kohezije, a glavna je tema bila europski proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje Europske unije. Prijatelji kohezije protive se smanjenju novca za kohezijsku i poljoprivrednu politiku kojim bi se trebale smanjivati razlike između bogatih i siromašnijih zemalja članica.

- Plenković s Babišem: Hrvatska i Češka povijesno bliske zemlje

U novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodovnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike.



Sudionici sastanka u nacrtu zajedničke izjave traže da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, to jest na 15 posto, umjesto 30 posto koliko predlaže Komisija. Dodaju i kako je potrebno zadržati dostatnu razinu predfinanciranja projekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije kako predlaže Komisija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.

- Za nas je posebno važno da razina sredstava u omotnici za kohezijsku politiku u Hrvatskoj bude na razini onog što je bilo do sada, budući da se zbog odlaska Velike britanije smanjuje ukupni iznos. Tako da kroz ta sredstva učinkovito omogućimo kroz razdoblje 7+3 godine - položaj kakav danas u uniji imaju primjerice Češka, Poljska, Slovačka ili Mađarska, kazao je premijer Andrej Plenković.  



Izdvajanja u proračun EU-a kroz povijest

Nizozemska, Njemačka i nordijske zemlje zemlje traže da se izdvajanja u proračun dodatno smanje na 1 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). S druge strane, Europski parlament traži povećanje na potpuno nerealnih 1,3 posto BND-a. Međutim, pet zemalja koje inače plaćaju vrlo velike doprinose proračunu EU-a, imaju pravo na znatne popuste, korektivne mehanizme, tzv. rabate s pomoću kojih uplaćuju ipak manje nego što bi trebale u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak.

Rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje doprinosa europskom proračunu nakon što je tadašnja premijerka Margaret Thatcher izgovorila čuvenu rečenicu "I want my money back" (Hoću svoj novac natrag). No, rabat za Veliku Britaniju u to vrijeme bio je itekako opravdan. Tih je godina dvije trećine europskog proračuna odlazilo na poljoprivredu, a većina tih sredstava završavala je u Francuskoj, dok je Ujedinjena Kraljevina povlačila vrlo malo sredstava iz poljoprivrednih fondova. Osim toga, britanski BDP tada je bio ispod prosjeka tadašnje Europske zajednice.

Nakon Velike Britanije postupno su s vremenom dopušteni rabati za još pet članica - Austriju, Dansku, Njemačku, Nizozemsku i Švedsku. Opravdanje za te rabate pronađeno je u potrebi da se osigura kako nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo. Danas nijedna od tih pet zemalja ne zadovoljava kriterij pretjeranog izdvajanja u europski proračun. Također danas se iz europskog proračuna najviše izdvaja za istraživanje i razvoj, investicije, sigurnost, obranu itd. od čega sve zemlje članice imaju koristi.

Nepravedna raspodjela tereta

Sadašnji sustav rabata doveo je do nepravedne raspodjele tereta jer zemlje s većim BND-om po glavi stanovnika ne plaćaju veće nacionalne doprinose adekvetne njihovom BND-u. Tako primjerice, četiri zemlje - Velika Britanija, Nizozemska, Švedska i Njemačka - u zadnje tri godine doprinose europskom proračunu između 0,40 i 0,60 posto svoga BND-a, a Luksemburg, Malta, Hrvatska, Cipar doprinose između 0,60 do preko 0,80 posto svoga BND-a.

I Europska komisija je predložila da se predviđeni izlazak Velike Britanije iskoristi kao povod za ukidanje svih rabata što bi uvelike pojednostavilo donošenje odluka o višegodišnjim proračunima. Sada to traže i zemlje Prijatelji kohezije, što se može razumjeti i kao pritisak na one zemlje koje se najviše zauzimaju da se europski proračun ograniči na samo 1 posto BND-a, plaćaju relativno manje u odnosu na svoje bogatstvo.

Konvergencija s razvijenim članicama EU

Plenković je naglasio kako mu je drago da se usvojila zajednička deklaracija koja šalje jasnu poruku skupine zemalja koje s obzirom na stupanj razvoja teže konvergenciji s razvijenim članicama EU.


- Hrvatska, kao buduća predsjedateljica Vijeća EU, ima dobru volju, namjeru i ambiciju da zajedno s budućim predsjedateljem europskoga vijeća, pokušamo pronaći konsenzus oko idućeg sedmogodišnjeg proračuna. On je za cijelu EU najvažniji politički dokument, rekao je Plenković i dodao kako on treba omogućiti svim članicama da im članstvo u EU bude ona dodatna vrijednost i da građani svake članice EU osjete tu vrijednost.


Premijer Plenković se na kraju zahvalio domaćinu na organizaciji sastanka.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!