Plenković: Crna Gora treba prionuti razgovorima s Hrvatskom, otvorena pitanja su rješiva

Premijer Andrej Plenković poručio je nakon prvog dana sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu da Hrvatska ostaje zagovornica proširenja Europske unije, ali da zemlje kandidatkinje moraju ispuniti kriterije. U tom je kontekstu posebno izdvojio otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore te rekao da je na hrvatsku inicijativu izmijenjen tekst zaključaka kako bi se Podgorici poslala jasna poruka da treba nastaviti razgovore sa Zagrebom.

Plenković je kazao da se na sastanku vodila strateška rasprava o proširenju te da je predsjednica Europske komisije predstavila novi dokument s donekle modificiranom metodologijom.

– Hrvatska je, kao što znate, jedna od zemalja koja je zagovornica proširenja, koja se drži načela sukladno zaslugama svake pojedine zemlje kandidatkinje. Smatramo da je takav individualni pristup itekako dobar, dakle da ne treba vezati zemlje jednu za drugu, ali oni koji idu prema Europskoj uniji trebaju ispuniti kriterije, rekao je Plenković.

Hrvatska inicirala izmjene zaključaka

Premijer je rekao da je Hrvatska kolegama predstavila pitanja vezana uz poglavlja 23 i 31 te otvorena pitanja u odnosima s Crnom Gorom, o kojima Zagreb razgovara s crnogorskom Vladom.

– Izmijenili smo, na našu inicijativu, zaključke koji su poslali jednu realnu poruku kolegama u Crnoj Gori – da se prione razgovorima s Hrvatskom, rekao je.

Dodao je da razgovore trenutačno vode hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović.

– Želimo da se ti razgovori nastave, da riješimo tih nekoliko otvorenih pitanja za koje mi smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješivi. Bili smo potpuno transparentni. Sve ono što smo javno kazali početkom lipnja predstavili smo i ponovili kolegama ovdje. Naišli smo na razumijevanje i očekujemo da se te teme riješe, poručio je Plenković.

"Nisam pod pritiskom nikoga"

Upitan o medijskim navodima da je Hrvatska zbog stajališta prema Crnoj Gori bila izložena pritisku drugih članica EU-a, Plenković je to odbacio.

– Nismo. Ja sam tu deset godina, nisam pod pritiskom nikoga, ni po bilo kojoj temi. Mnoge kolege i mnoge druge države imaju niz takvih situacija. Nije to situacija koja je neobična. Međutim, nikakvog pritiska nije bilo. Naprotiv, puno zemalja ima razumijevanje, rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska prema Crnoj Gori zauzela konstruktivan pristup, za razliku od iskustava koja je sama imala tijekom vlastitog pristupanja Europskoj uniji.

Podsjetio je da Hrvatska od 2012. podržava pristupne pregovore Crne Gore, da joj je stavila na raspolaganje iskustvo i pravnu stečevinu te joj pomagala tijekom pregovaračkog procesa.

– Više puta proteklih nekoliko godina predstavili smo očekivanja koja treba riješiti. To sada rješavamo upravo onako kako treba riješiti. Siguran sam da su nas susjedi razumjeli, kazao je.

Plenković je odbacio i tvrdnje o reakciji njemačkog kancelara Friedricha Merza na hrvatsko stajalište, rekavši da Merz o tome nije govorio te da Hrvatska i Njemačka imaju vrlo dobre odnose.

Hrvatska bi iz novog proračuna bila oko sedam milijardi eura u plusu

Čelnici EU-a razgovarali su i o konkurentnosti europskog gospodarstva, trgovinskoj politici i budućem višegodišnjem financijskom okviru. Plenković je posebno upozorio na neravnotežu u trgovini s Kinom, navevši da deficit EU-a u robnoj razmjeni s Kinom iznosi oko 370 milijardi eura.

Govoreći o budućem europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034., rekao je da bi Hrvatska, prema trenutačnim analizama, trebala biti oko sedam milijardi eura u plusu u odnosu na sredstva koja će uplatiti u europski proračun.

Hrvatska će, dodao je, nastojati očuvati politiku ravnomjernog razvoja te poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, ali i osigurati prostor za nove prioritete poput sprječavanja nezakonitih migracija, obrane, novih tehnologija, inovacija i umjetne inteligencije.

Plenković očekuje intenzivne pregovore tijekom iduća dva mjeseca, uključujući posebno Europsko vijeće krajem studenoga, a proces bi se, bude li moguće, trebao dovršiti sredinom prosinca.

"Nije bilo ničega neuobičajenog"

Premijer se osvrnuo i na napise o nezadovoljstvu pojedinih čelnika tijekom rasprave, osobito o energetici. Rekao je da na sastanku nije primijetio ništa što bi odskakalo od uobičajenih rasprava Europskog vijeća.

– Nakon deset godina i ne znam koliko vijeća, ovo vijeće nije bilo ništa posebno u smislu ni tona, ni sadržaja, niti zahtjevnosti tema. Imamo puno tema za raspraviti, pa je možda malo vremena, ali nije bilo ništa neuobičajeno, rekao je.

Dodao je da samo sudionici sastanka znaju što je doista izrečeno, dok su ostalo, kako je kazao, različite interpretacije.

Plenković osudio antisemitske poruke

Premijer Andrej Plenković osudio je incidente uoči utakmice Hajduka i Ajaxa u Splitu te poruke koje je ocijenio antisemitskima. Od policije očekuje da utvrdi tko ih je izvikivao i podnese prijave, a od sudova da reagiraju. Poručio je da takve poruke štete dojmu o Hrvatskoj te da ih najoštrije osuđuje.

Govoreći o sanaciji otpada u Lici, Plenković je rekao da se jedan član zajednice ponuditelja povukao iz ponude za zbrinjavanje rasutog opasnog otpada, zbog čega će se provesti izravni pregovarački postupak. Tvrdi da zbog toga neće biti većeg zastoja. Neopasni otpad u vrećama već se rješava, dok će se za zakopani otpad, nakon konzultacija sa znanstvenim savjetom, raspisati poseban postupak.

Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da zakopanog otpada ima manje od 20.000 tona te da je pomiješan sa zemljom i kamenjem.