Neformalni sastanak Europskog vijeća u Pragu okupio 44 države

Zemlje EU-a i njihovi susjedi od Britanije do Turske sastali su se danas u Pragu kako bi razgovarali o zajedničkim problemima vezanim uz sigurnost i energiju - posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, na prvom i simboličnom samitu nove političke platforme, kluba 44 europske zemlje, ali bez Rusije. 

Uoči sastanka premijer Andrej Plenković kazao je novinarima da je sastanak Europske političke zajednice prigoda da više od 40 europskih država, osim Rusije i Bjelorusije, raspravi sigurnosnu, političku, energetsku i ekonomsku situaciju u Europi. 

- Mislim da je ovo dobra ideja. Ovakvih foruma nema. Ovo je jedan dobar pokušaj razgovora u jednom širem formatu, na prilično neformalan način. Osim večere i kraćeg uvoda, imat ćemo manje radne skupine i radne stolove, gdje ćemo razgovarati o tim temama. Mislim da je ovo korisno za EU i sve zemlje koje imaju aspiracije na njihovom putu i EU, kazao je među ostalim Plenković.

Na pitanje hoće li se na samitu EU-a dogovoriti ograničavanje cijena plina, Plenković je rekao da odluke neće biti jer je riječ o neformalnom sastanku, ali će se o tome raspravljati. Više od polovice država članica, među kojima je i Hrvatska, traži da se ograniče veleprodajne cijene plina.

- Mi smo među onim zemljama koje traže da se odredi najviša cijena plina i da se na taj način osigura normalno funkcioniranje gospodarstva, rekao je Plenković, dodajući da je Hrvatska nedavno donijela snažan paket pomoći građanima i gospodarstvu kako bi lakše prošli kroz zimu.

- Mi smo vlada koja ima iskustva s intervencionističkom politikom i s te strane smo napravili dobar izbor. Sada moramo radi dugoročne stabilnosti učiniti napor na europskoj razini glede ograničenja cijene plina. Tu očekujemo od Komisije konkretne prijedloge. Jedna država sama teško može nešto napraviti, rekao je Plenković.

Praško okupljanje inauguralni je samit Europske političke zajednice (EPC), formata koji je osmislio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koja okuplja 27 zemalja EU-a i 17 ostalih zemalja iz Europe. Neke od njih su kandidati ili potencijalni kandidati za EU, dok je Britanija zemlja koja je blok napustila. Sudjeluju zemlje EU-a, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.

- Svi oni koji su se ovdje okupili znaju: ruski napad na Ukrajinu je brutalno kršenje mira i sigurnosnog poretka koji smo imali posljednjih desetljeća u Europi, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. Ne prihvaćamo da je dio susjedne zemlje anektiran, dodao je.

Njegova izjava slična je onoj belgijskog premijera Alexandera De Crooa, kao i najvišeg diplomata EU-a Josepa Borrella. Ovaj je skup način traženja novog poretka bez Rusije. To ne znači da zauvijek želimo isključiti Rusiju, ali ova Rusija (predsjednika Vladimira) Putina, nema mjesto, rekao je Borrell.

Zanimljivo je da su se na sastanak odazvali svi koji su i pozvani, bez obzira na razinu odnosa ili razinu povezanosti s Europskom unijom. Ondje su i predstavnici Armenije i Azerbajdžana, sjede sad za istim stolom, a inače su u direktnom sukobu, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a novinarka Jasna Paro javljajući se iz Praga.

- To što na samitu sudjeluje i Ujedinjeno Kraljevstvo mnogi vide kao priliku za poboljšanje političkih odnosa. I turski predsjednik, koji je inače skeptičan prema europskim inicijativama, danas je u Pragu. Očito je da postoji spremnost svih u Europi, da se sve one teme koje inače vode do paralize, poput Brexita ili proširenja, stave sa strane i da se sjedne za stol.

Cijeli je europski kontinent duboko potresen ratom protiv Ukrajine, energetskom krizom koja je uslijedila te neizravnim, ali prijetnjama upotrebom nuklearnog oružja na europskom teritoriju, izjavila je novinarka Jasna Paro.

- Ukrajinski predsjednik jedini ne sudjeluje fizički, u Pragu. Obratio se video-vezom i rekao da je važno da rat koji je počeo u Ukrajini ujedno i dobiti u Ukrajini.

Zelenskij: Rusija je "najantieuropskija" država na svijetu

- Rusija je najantieuropskija država na svijetu, poručio je Zelenski europskim čelnicima i zatražio da pomognu i uvedu još sankcija Rusji.l 

Na dan kada je Ukrajina prvi put objavila da je na jugu oslobodila 400 km četvornih od ruske okupacije, Zelenski je u obraćanju putem video veze upozorio koliku opasnost predstavlja Rusija.

- Rusija sada ima samo jednu politiku, a to je rat protiv Ukrajine, protiv Europe, protiv svijeta, rekao je Zelenski, prenosi agencija dpa.

Šefove država i vlada okupljene u Pragu pozvao je da učine sve što mogu da zaustave rat u njegovoj zemlji.

Pozvao je na još sankcija protiv Rusije, jaču vojnu potporu Ukrajini kako "ruski tenkovi ne bi došli do Varšave ili Praga", te sigurnosna jamstva dok se njegova zemlja ne pridruži NATO-u.

- Treba kazniti agresora, naglasio je, dodajući: "Doći će dan kada će rusko zlo izgubiti".

Borrell: Važno je izgraditi novi sigurnosni poredak u Europi bez ovakve Rusije

To je jedini način da se rat ne prenese na druge europske države. Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell otvoreno je rekao da je važno izgraditi novi sigurnosni poredak u Europi bez ovakve Rusije, ne zato što Europa ne želi Rusiju, već zato što je Putin izmjestio Rusiju iz Europe.

- Ovo je očito prvi inauguralni sastanak Europske političke zajednice. U kojem smjeru će se ovo tijelo ili ovaj forum razvijati, još nije razvidno. Ono u čemu se svi slažu je da dijalog treba nastaviti i da će se sastati ponovno za šest mjeseci, kazala je Paro.

- Vjerujem da je svima koji se ovdje sastaju jasno da je napad Rusije na Ukrajinu brutalno narušavanje sigurnosnog i mirovnog poretka koji smo imali u proteklim desetljećima. I zato je važno da odbijemo taj napad i ne prihvatimo aneksiju dijela susjedne zemlje, ni s njima povezane referendume, kazao je Olaf Scholz, njemački kancelar. 

- Sada na europskoj razini, ali i globalnoj, moramo riješiti pitanje cijena plina koje onda utječu i na proračune naših građana, na funkcioniranje gospodarstva, jer u konačnici imaju posljedice i na rast cijena struje. Zato je važno da imamo tu zajedničko europsko rješenje, izjavio je premijer Andrej Plenković. 

Dan poslije, u petak, održat će se neformalni sastanak čelnika 27 država članica EU-a koji će također razgovarati o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i gospodarskoj situaciji u EU-u. 

Skupovi se održavaju u Pragu jer je u ovom polugodištu Češka predsjedavajuća EU-a.