Plenković: Nema bojazni za hrvatske milijarde

Održan je virtualni sastanak na vrhu Europskog vijeća - posljednji tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Čelnici država članica prvi su put službeno raspravljali o planu Europske komisije za oporavak nakon krize, vrijednom 750 milijardi eura. Njemu se djelomično protive štedljive članice, no hrvatski premijer Andrej Plenković smatra da paket pomoći Hrvatskoj od deset milijardi eura nije ugrožen.

Virtualni sastanak na vrhu lidera Unije za kraj hrvatskog predsjedanja, po svemu nesvakidašnjeg neočekivanog.  Većinom virtualno, videokonferencijama Zagreb je kormilario Europskim vijećem najveći dio proteklog polugodišta.

- I to sa preko 60-ak sastanaka na najvišoj razini, uključujući pet sastanaka Europskog vijeća i brojne sastanke svih formacija ministara. Hrvatsko predsjedanje se odvijalo u okolnostima bez presedana radi globalne pandemije. Pokrenuli smo krizne mehanizme EU-a za pandemiju COVIDA-19, usvojena su dva paketa financijske pomoći (CRII i SURE), a osiguran je i uređeni Brexit te utvrđen mandat za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom, , istaknuo je Plenković.

Uz pandemiju, posao je dodatno otežao i snažan potres koji je prije 3 mjeseca pogodio Zagreb. Ipak, Plenković predsedanje smatra uspješnim, a osobno mu je posebno drago odmrzavanje odnosa prema zemljama kandidatkinjama.

- Deblokirali smo jednu vrlo neugodnu situaciju iz listopada 2019-e kada su tri članice blokirale otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Za vrijeme našeg predsjedanja, na našu inicijativu, te su se blokade podignule i odluka je donesena, rekao je hrvatski premijer.

- U pregovorima o financiranju gospodarskog oporavka  i novom fanancijskom planu EU-a ključno je načelo solidarnosti. EU treba stati iza svojih građana i to je stav koji Hrvatska podržava, poručio je Plenković.

Najavio je da će se sljedeći sastanak Vijeća Europe održati sredinom srpnja.

- Očekujem, uz određene rezerve nekih zemalja brzi dogovor o oba dokumenta, ako ne odmah u srpnju, onda najkasnije u rujnu, rekao je Plenković.

Nakon zdravstvenih, virus je ostavio i velike ekonomske posljedice pa je Europska komisija za iduće 7-ogodišnje razdoblje prilagodila proračun. Donijela je i odluku o posebnih 750 milijardi eura za obnovu, s dvije trećine nepovratnih sredstava, za Europu sljedeće generacije.

- Sve je to velik poticaj, ukupnim iznosom od tisuću 850 milijardi eura ne pomaže se samo zemljama koje su najteže pogođene virusom. Ovaj paket pomaže i zemljama čije su ekonomije najviše pogođene neizravno, zbog mjera zatvaranja. Europa sada mora investirati i reformirati kako bi se izvukla iz krize, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Još postoje razlike u pogledima na predloženi proračun, na jugu - zemlje više stradale u prvom udaru pandemije, a na zapadu i sjeveru "štedljivi", koji su lakše podnijeli udar karantene, a imaju i rezerve. Plenković je optimističan.

- Više od dvadesetak članica je na tragu prijedloga Europske komisije, postoji ih svega nekoliko imaju rezerve, ali rekao bih da te rezerve nisu neproemostive, rekao je Plenković.

Hrvatska je u fazi razduživanja od statusa predsjedateljice, uslijedit će još nekoliko sastanaka niže razine, a onda od srpnja Vijećem EU-a predsjeda Savezna Republika Njemačka.

Uoči sastanka premijer Andrej Plenković među ostalim rekao i da će na današnjem sastanku biti iznijet rezime predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.

- Pokušali smo ostvariti ambicije unatoč nikad viđenim okolnostima u zadnjih 70 godina. Od ožujka smo morali zastati s fizičkim sastancima i u Bruxellesu i u Luksemburgu, u velikoj mjeri i u Strasbourgu, a posebno u Hrvatskoj. Žao nam je zbog toga. Imali smo plan emancipiranja europskih tema u Hrvatskoj, hrvatskom društvu, političkom životu, a i prema građanima. No pandemija Covida-19 promijenila je način funkcioniranja i održavanja sastanaka na razini EU-a. Unatoč tome ostvarili smo brojne ciljeve koje smo zacrtali prije 6 mjeseci - ponajprije uređeni brexit u siječnju, usvojen mandat za pregovore o novim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, nakon toga u ožujku, zahvaljujući praktički isključivo našoj inicijativi, promjena blokade procesa proširenja iz listopada 2019., promjena stava triju velikih država Francuske, Nizozemske i Danske, te dogovor o otvaranju pregovora sa  Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Na  tu temu održali smo i zagrebački sastanak na vrhu, pružena je ruka suradnje našim susjedima, paket ekonomske pomoći, paket prema suzbijanju pandemije Covida-19, kazao je premijer.

- Na našu inicijativu održan je sastanak istočnog partnerstva, sa šest država istočne Europe. Sukladno njihovim vlastitim ambicijama podržavamo put nekoliko zemalja prema EU, a kod ostalih poštivanje međunarodnog prava, mirno rješavanje sukoba, a posebno u onim državama u kojima postoje ili zamrznuti sukobi ili sukobi niskog intenziteta, a tu mislim na situaciju u Moldovi, Ukrajini, Gruziji, Armeniji i Azerbejdžanu, kazao je Plenković.

Naglasio je da se pokazalo "da EU može reagirati brže, kao što je slučaj u pandemiji Covida-19".

- Hrvatska je pokrenula mehanizme hitnog djelovanja na krizu još potkraj siječnja, intenziviralaje te aktivnosti, održala brojne konferencije ne samo na razini ministara zdravstva, nego svih mogućih formacija Vijeća. Usvojili smo pakete koji se odnose na investiciju u kontekstu koronavirusa, promijenjen je proračun za 2020. godinu. Pored toga je i važan instrument za zadržavanje radnih mjesta i zapošljavanje, kojega će i Hrvatska koristiti, dodaje.

U razgovoru s Europskom komisijom i drugim partnerima pridonijeli smo izradi plana gospodarskog oporavka, rekao je premijer Plenković.

- Plan gospodarskog oporavka i novi dugogodišnji proračun EU-a su glavna tema današnjeg sastanka. Za RH je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura. Od toga su 3/4 bespovratnih sredstava, a 1/4 ide  na zajam. Prijedlog sedmogodišnjeg proračuna je bolji u financijskom smislu za Hrvatsku, nego onaj zadnji o kojemu smo razgovarali u veljači, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene.

- Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen. Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja, dodao je.

- Vjerujem da ćemo s obzirom na okolnosti, već na početku njemačkoj predsjedanja doću u poziciju da nakon ove preliminarne rasprave krenemo u dogovor jer je bitno da se on postigne što prije kako bi sve moglo biti u funkciji početkom siječnja 2021, izjavio je hrvatski premijer.

Čelnicima država na samitu obratio se predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli. Nakon toga je premijer Andrej Plenković održao kratku prezentaciju rezultata postignutih u proteklih šest mjeseci jer je to zadnji samit za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Potom slijedi razmjena mišljenja o prijedlozima Europske komisije, ali se ne treba očekivati dogovor.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio je u svom pozivnom pismu da bi sastanak u petak trebao biti "ključni korak" prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku na koji bi čelnici država trebali osobno doći u Bruxelles.

Neslužbeno se govori da bi se fizički sastanak na vrhu trebao održati u prvoj polovici srpnja, a kao mogući datumi navode se 9. i 10. srpnja.

Zadnji fizički samit čelnika EU-a održan je 20. i 21. veljače u Bruxellesu, kada čelnici nisu uspjeli postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru. Ali to je bilo prije pandemije koronavirusa, koja je potpuno promijenila situaciju, gotovo potpuno zaustavila gospodarstvo kojem prijeti najveća recesija od Velike depresije krajem 20-tih godina prošlog stoljeća.

Stoga je Europska komisija (EK) predložila 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.

Plan oporavka: 500 milijardi eura bespovratne pomoći

Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.

Prema diplomatskim izvorima, ozračje je sada povoljnije nego u veljači jer su svi svjesni da je riječ o krizi izvanrednih razmjera, koja traži izvanredne mjere.

Očekuje se da će Charles Michel nakon samita pripremiti pregovarački okvir za VFO i za plan oporavka, koji su tijesno povezani. Na temelju toga pregovaračkog okvira započeli bi konkretni i detaljni pregovori.

Michel u svom pismu navodi da se nazire konsenzus o pet elemenata. Prvi je razumijevanje da EU treba imati izvanredan odgovor sukladan veličini izazova u ovoj krizi, kakva nikada do sada nije zabilježena.

Drugi je da se oporavak financira zaduživanjem Komisije na financijskim tržištima, za što će trebati podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno proračunskih prihoda. Odluka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda europskog proračuna mora se ratificirati u svim zemljama članicama.

Kao sljedeću točku oko koje se nazire konsenzus Michel navodi da pomoć treba biti usmjerena na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europe. Osim toga, navodi da sljedeći VFO za razdoblje od 2021. do 2027. mora uzeti u obzir sadašnju krizu i da je neodvojiv od plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti samo odgovor na neposrednu krizu, nego se treba iskoristiti za reforme gospodarstva i transformaciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti.

S druge strane postoji nekoliko pitanja oko kojih još nema suglasnosti. To su ukupni iznos i trajanje plana za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć te treba li pomoć biti bespovratna, kao povoljni zajmovi ili kombinacija bespovratne pomoći i zajmova.

Slijedi pitanje uvjetovanja pomoći, veličine VFO-a i njegova sadržaja, financiranja te pitanje rabata, umanjenja doprinosa europskom proračunu na koje pojedine zemlje imaju pravo kako ne bi previše uplaćivale.

"Štedljiva četvorka" zadaje najviše poteškoća u pregovorima

Najviše poteškoća u pregovorima očekuje se zbog stajališta tzv. štedljive četvorke: Austrije, Danske, Nizozemske i Švedske - koje se protive predloženom iznosu paketa za oporavak i ne žele da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć nego kao zajmovi.

Postoji nezadovoljstvo i kod nekih zemalja iz skupine prijatelja kohezije, koje se pribojavaju da će dobiti manje sredstava, a da će veći dio dobiti zemlje koje su bogatije od njih, ali su i prije koronakrize bile u krizi.

Na kraju sastanka, za koji se ne zna do kada će trajati, održat će se konferencija za novinare na kojoj će sudjelovati premijer Plenković, predsjednik Europskog vijeća Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.