Plenković o proširenju EU-a: Crna Gora može do cilja, Srbija mora definirati put

Crna Gora može završiti proces pristupanja Europskoj uniji u roku koji je zacrtala ako u toj zemlji postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a u Srbiji treba dati vremena izbornim pobjednicima da definiraju svoj pristup europskim integracijama, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je na konferenciji o proširenju u organizaciji Euronewsa rekao da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine pod uvjetom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, te poglavlja 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

Hrvatska postavila osam zahtjeva, šest ih je ostalo

Plenković je rekao da u tim poglavljima postoje pitanja koja treba riješiti, a kojima se dosadašnje crnogorske vlade nisu bavile na odgovarajući način. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.

- Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su složenija jer zadiru u područje pravosuđa ili se odnose na podatke o osobama nestalima tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku, rekao je Plenković.

Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku o promjeni imena bazena u Kotoru te formalno odobrila postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, čime su riješena dva hrvatska zahtjeva.

Preostali zahtjevi odnose se na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak školskog broda Jadran.

- Pozivam svoje kolege u Vijeću da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je 2028. kao datum za dovršetak procesa, koji je zasad tek prijedlog, ostvariva, kazao je Plenković.

Dodao je da ima dojam da se na tim pitanjima radi. Ako nastave u dobrom duhu, moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti, istaknuo je hrvatski premijer.

Naglasio je da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje pojedinim zemljama kandidatkinjama blokiraju čak i početak pregovora.

- Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drukčija. Zapravo smo bili vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni, rekao je.

Plenković o Srbiji: Treba vidjeti kakva će biti politika nove vlasti

Govoreći o Srbiji, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njezina politika.

- Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste. Njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni, rekao je hrvatski premijer.

Dodao je da tijekom predizborne kampanje nisu previše otkrivali o svojim planovima, što se, kako je rekao, s taktičkog gledišta može razumjeti.

- No, sada kada preuzimate odgovornost, morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima upalo u oči jest da tijekom izbora nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proeuropski pokret, rekao je Plenković.

Plenković: Članstvo u EU-u pozitivno je u svakom pogledu

Upitan o prednostima članstva u Europskoj uniji, Plenković je rekao da je ono, prema njegovu mišljenju, pozitivno u svakom pogledu.

- Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane. Istina, mnogi politički akteri iznose negativne stavove o Europskoj uniji, ali to je sastavni dio jačanja naše političke rasprave i demokracije, rekao je.

Dodao je da se pitanja povezana s Europskom unijom nedovoljno objašnjavaju te da je u aktualnom komunikacijskom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov.

Istaknuo je tri glavne koristi od članstva. Prva je stabilnost i sigurnost te prilika za gospodarski razvoj.

- Postajete dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize, rekao je.

Druga je korist, posebno za nove članice, to što postaju neto primateljice sredstava iz europskog proračuna, a treća je snažno unutarnje tržište koje jača konkurentnost i djeluje poticajno na poduzetničko i investicijsko okruženje.