Energetska sigurnost i opskrba u središtu samita skupine EU MED9

Energetska sigurnost bila je u središtu summita neformalnog kluba EU MED9 u petak u Alicanteu, a devet mediteranskih zemalja složilo se da je potrebno ograničiti cijenu plina. 

Čelnici su razgovarali o alternativama kako Europu učiniti što više energetski neovisnom, a jedan takav projekt je danas i predstavljen - izgradnja zelenog koridora za vodik između Španjolske i Francuske, a jedan krak bi se protezao i do Portugala, izvijestila je HRT-ova novinarka Tamara Marković u središnjem Dnevniku HTV-a.

Istaknula je kako je riječ o velikom projektu. Dio bi financirala EK, a u njega su pozvane i druge članice.

Dodala je da se razgovaralo o ograničenju cijene plina, jer dio zemalja smatra da je predložena cijena od 275 eura i dalje previsoka.

Domaćin, španjolski premijer Pedro Sanchez, rekao je da je "Španjolskoj izrazito važna solidarnost u pogledu plina" i da je potrebno riješiti pitanje gornje cijene plina.

- Putin se koristi energetskom ucjenom. Spremni smo na to reagirati, rekao je Sanchez. Radit ćemo u tom smjeru kako bismo se (u EU) mogli dogovoriti o dinamičnom i učinkovitom ograničenju cijene plina, naglasio je.

Devet mediteranskih zemalja složilo se da je nužno smanjiti ovisnost o nepouzdanim partnerima i raditi na strateškoj autonomiji Europske unije.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će mu Alicante "ostati u srcu", pogotovo s obzirom na današnju pobjedu hrvatske nogometne reprezentacija protiv Brazila u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva.

Plenković je nakon summita rekao novinarima da su se složili da je potrebno limitirati cijenu plina.

- Tu smo u visokom stupnju konsenzusa svi. To je preduvjet daljnjeg prelijevanja rasta cijena na druge energente i tu očekujem napredak na sastanku ministara energetike idući tjedan, naglasio je premijer.

Na summitu su sudjelovali francuski predsjednik Emanuel Macron, premijeri Cipra, Grčke, Malte, Portugala i Slovenije, Nicos Anastasiades, Kirijakos Micotakis, Robert Abela, Antonio Costa i Robert Golob, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Italiju je umjesto talijanske premijerke Giorgie Meloni predstavljao ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.

H2Med

Europa, potaknuta ratom u Ukrajini, želi što prije smanjiti ovisnost o ruskim energentima i ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije.

Španjolska, Francuska i Portugal dogovorili su projekt opskrbe Europe vodikom i za njega očekuju financijsku potporu Europske unije.

Projekt nazvan H2Med podijeljen je u dva dijela - na cjevovode Barcelona - Marseille (BarMar) i Celorico da Beira - Zamora (CelZa).

Podmorski dio BarMar koštat će oko 2,5 milijardi eura i bit će operativan do 2030., a cjevovod koji će povezivati Španjolsku i Portugal koštat će 350 milijuna eura.

- Želimo vodik učiniti središnjim dijelom našeg energetskog sustava u prelasku na klimatsku neutralnost, kao i zadržati vodeću ulogu Europe u izgradnji globalnog tržišta za vodik. Ovo je tek početak, no vrlo je obećavajući, rekla je predsjednica von der Leyen u Alicanteu, dodavši da ovakvi projekti mogu računati na financijsku potporu EU-a.

Nezakonite migracije

Europska komisija objavila je u studenom Akcijski plan za središnji Mediteran i priprema isto za istočni Mediteran. Planom se želi suzbiti ilegalna migracija na Sredozemnom moru i ojačati solidarnost i odgovornost država članica EU-a, što nedostaje kad je u pitanju raspodjela tražitelja azila.

- Pomno pratimo provedbu tih mjera, naglasio je malteški premijer Robert Abela čija će zemlja iduće godine biti domaćin 10. sastanka na vrhu skupine EU MED9.

Italija, Grčka, Cipar i Malta redovito upozoravaju da se premali broj migranata, koji stiže u te četiri zemlje, relocira po sadašnjem europskom sustavu - dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti.

Prema Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. a akcijski plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine.

Premijer na razgovorima o zajedničkim problemima na Mediteranu

- Bit ove suradnje je da lideri država članica Europske unije koji su s obala Mediterana pa i Jadranskoga mora, kao Hrvatska i Slovenija, rasprave ključne teme na globalnoj, regionalnoj i europskoj razini, rekao je Plenković novinarima.

Dodao je da je posebno važno što se summit održava uoči sastanka Europskog vijeća idući tjedan. Ministri unutarnjih poslova država članica u četvrtak su jednoglasno podržali ulazak Hrvatske u šengenski prostor i od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na njezinim kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama. Pozitivnu odluku nisu dobile Rumunjska i Bugarska koje već 11 godina čekaju pred vratima šengena i o tome bi se moglo razgovarati idući tjedan.

- Podrška koju smo jučer dobili bila je očekivana. Što se tiče Bugarske i Rumunjske razumljivo je da predsjednici tih dviju zemalja žele o tome raspravljati na najvišoj razini. Naša pozicija je jasna. Zadovoljni smo što smo dobili potporu na temelju ispunjenih kriterija. Šest godina traje taj proces, 281 preporuka. Kada se stavite u poziciju Bugarske i Rumunjske koji su krenuli sa procesom 2009. onda je sigurno kod njih prilično veliko nezadovoljstvo da nisu dobili pozitivan stav svih članica. O tome ćemo raspravljati sljedeći tjedan, iako to nije glavna tema, rekao je premijer.

Dodao je da će sastankom Europskog vijeća dominirati energetska pitanja i "sve ono što je u ovom trenutku bitno da zajednički učinimo da ublažimo posljedice ruske agresije na Ukrajinu".