Prosvjedi poljoprivrednika šire se Europom: blokirane autoceste i luke

Prosvjedi poljoprivrednika šire se Europom. Od Grčke do Portugala traktorima su izašli na ceste nezadovoljni odnosom Bruxellesa prema poljoprivredi.

U Španjolskoj su blokirane autoceste i prilazi lukama. Nezadovoljni su zbog rasta troškova proizvodnje, prevelike birokracije, sve strožih pravila Europske unije te uvoza jeftine hrane.

Vlada obećava milijune eura kako bi se ublažile posljedice dugotrajne suše te poskupljenja gnojiva i goriva. Španjolska je jedan od najvećih svjetskih proizvođača agruma, maslinova ulja, janjetine i vina.

"Savršena oluja"

Blokirane su autoceste u pokrajinama Kataloniji, Valenciji, Castilli-La Manchi, Andaluziji, Aragonu i Murciji, priopćila je državna služba zadužena za promet.

- U čitavoj Europskoj uniji svi imamo iste probleme, uz neke nijanse, rekao je Donaciano Dujo, potpredsjednik udruge poljoprivrednika ASAJA.

Iz te udruge su prije nekoliko dana poručili da namjeravaju prosvjedovati čitav mjesec kako bi ukazali na nemogućnost daljnjeg bavljenja proizvodnjom hrane.

- 2023. bila je godina s najskupljom kampanjom proizvodnje žitarica u povijesti i s najmanje oborina u mnogo godina. To je stvorilo savršenu "oluju" koju više ne možemo izdržati. Naravno da želimo proizvoditi bez onečišćenja planeta, no ekstremni ekološki fundamentalizam koji štiti samo planet, a nas ostavlja potpuno nezaštićenima, nije dugoročno održiv, rekao je poljoprivrednik Carlos Fernandez.

Dodatnih 269 milijuna eura pomoći

Posljednjih tjedana su slični prosvjedi održani u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj.

Španjolska lijeva vlada jučer je  izvijestila da će dodijeliti dodatnih 269 milijuna eura pomoći za oko 140.000 poljoprivrednika kako bi im ublažila utjecaj dugotrajne suše i poskupljenja gnojiva i goriva zbog rata u Ukrajini.

Španjolska je jedan od najvećih svjetskih proizvođača naranača, limuna, maslinovog ulja, janjetine i vina.

Njeni farmeri tvrde da pravila Europske unije o pesticidima i ostavljanju dijela zemlje izvan korištenja, a u cilju zaštite okoliša, ruše cjenovnu konkurentnost u odnosu na zemlje izvan EU-a.

Španjolski poljoprivrednici se žale na uvoz neke jeftinije hrane iz susjednog Maroka.

Od Irske preko Portugala, Francuske, Njemačke, Poljske, baltičkih država pa do Grčke poljoprivrednici izražavaju svoje neslaganje i zabrinutost zbog stalnog rasta troškova, pada cijene prodaje, strogih propisa, sve većeg priljeva jeftinih uvezenih proizvoda loše kvalitete.

Gnjevni pčelari u Lyonu poredali su stotine praznih košnica kako bi upozorili da uvozni med uništava njihovu proizvodnju.

Njemački poljoprivednik Matthias Stuehrwoldt ima farmu s 50 muznih krava. Istupio je iz stranke Zelenih prosvjedujući protiv novih rezova državne potpore za dizelsko gorivo o kojem ovise on i mnogi drugi poljoprivrednici.

U Bruxellesu se sa zabrinutošću prati nezadovoljstvo poljoprivrednika. Boje se da neće ispuniti svoje ambiciozne ciljeve poput smanjivanja pesticida do 2030., odnosno klimatske neutralnosti do 2050.

S druge strane, činjenica je da veliki trgovački koncerni koji smanjuju cijene u bescjenje sve više istiskuju male proizvođače. Od 2005. do 2020. na području Europske unije propalo je više od 5 milijuna malih poljoprivrednih imanja. Istodobno površina poljoprivrednog zemljišta i dalje je ostala ista.