Poljska obilježava 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu

Gradske sirene za uzbunu i crkvena zvona oglasili su se u srijedu u podne u Varšavi na početku obilježavanja 80. godišnjice ustanka Židova u Varšavskom getu koji su uništili nacisti. 

Ustanak, koji je izbio 19. travnja 1943., bio je najveći i najpoznatiji čin gradskog otpora Židova nacistima u Drugom svjetskom ratu u kojem je nekoliko stotina židovskih boraca napalo naciste, spremni radije umrijeti u borbi nego u koncentracijskom logoru.

Izraelski i njemački predsjednik Isaac Herzog i Frank-Walter Steinmeier, u pratnji poljskog kolege Andrzeja Dude, okupili su se ispred spomenika Herojima geta, nasuprot Muzeju povijesti poljskih Židova Polin, smještenog na mjestu na kojem su se vodile borbe tijekom ustanka.

Frank-Walter Steinmeier prvi je njemački predsjednik koji je održao govor na tom mjestu.

Trojica predsjednika poslijepodne će posjetiti sinagogu u Varšavi.

U cijelom gradu, kao i prijašnjih godina, više od tri tisuće volontera dijelilo je narcise od papira koje su ljudi stavljali na jakne i kapute, u znak sjećanja na Mareka Edelmana, posljednjeg zapovjednika židovskog ustanka, koji je umro 2009., a koji je obilježavao svaku godišnjicu ustanka polažući buket narcisa na spomenik Herojima geta.

Svojom bojom i oblikom to cvijeće podsjeća na žute zvijezde koje su Židovi morali nositi tijekom Drugog svjetskog rata.

Dijelili su se i letci s kratkim povijesnim prikazom ustanka, na poljskom, ukrajinskom i engleskom. Ove godine ta tradicija proširila se i na druge poljske gradove.

450.000 Židova

- Planiramo podijeliti 450.000 papirnatih cvjetova. Taj broj simbolizira broj židovskih žena i muškaraca koji su bili zatvoreni u Varšavskom getu kada je bio najnapučeniji, u proljeće 1941., rekla je novinarima koordinatorica projekta "Narcisi" Zofia Bojanczyk.

Godinu dana nakon invazije na Poljsku 1939., nacisti su ogradili dio Varšave i ondje na tri kilometra četvorna smjestili gotovo pola milijuna Židova, kako bi ih istrijebili glađu i bolestima. Odande su ih više od 300.000 deportirali u logor Treblinku, 80 kilometara istočno od Varšave.

Varšavski geto bio je najveći u Drugom svjetskom ratu.

Tijekom izbijanja pobune nekoliko stotina židovskih boraca, gotovo 50.000 civila skrivalo se u podrumima i bunkerima u getu.

U borbama je poginulo oko 7000 ljudi, a 6000 izgubilo je život u požarima koje su zapalili nacisti pretvorivši geto u ruševine. Preživjeli su završili u logorima.

Civili

U povodu 80. godišnjice ustanka, ove su godine organizirane mnogobrojne manifestacije svih vrsta, od susreta s preživjelima, koncerata i filmskih projekcija do kazališnih predstava.

U galeriji Kordegardi izložena je zbirka svakodnevnih predmeta koji pripovijedaju kako su Židovi u Varšavi živjeli, voljeli i umirali u ratu.

Nedavno su otkrivene i fotografije geta koje je snimio poljski vatrogasac, koje su izložene u Muzeju Polin, dok je većina snimaka dosad bila djelo nacista.

Godišnjica ustanka ove godine obilježava se iz perspektive civila, osobito žena.