07:55 / 01.10.2021.

Autor: Branimir Farkaš/Ognjen Golubić/Dobro jutro, Hrvatska/M.Š./HRT

Poljske muke sa susjednom Bjelorusijom i migrantskim valom

Poljska granična policija

Poljska granična policija

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Nastavljamo serijal Branimira Farkaša iz Poljske još jednom aktualnom pričom. Dok mnoge europske zemlje, pa i Hrvatska, strahuju od novog vala migranata nakon pada Afganistana u talibanske ruke, migranti već jesu na poljskoj granici. 

Poljski dužnosnici tvrde da ih Lukašenko namjerno onamo dovodi iz osvete za sankcije nakon namještenih izbora i gušenja prosvjeda. Poljaci su granicu zatvorili i proglasili izvanredno stanje.

Prije 3 tjedna Poljska je uspostavila izvanredno stanje na granici s Bjelorusijom.

Tvrdi da Lukašenkov režim iz osvete za potporu postizbornim prosvjedima ugušenima prošle godine i uvedene mu sankcije organizirano dovodi migrante iz Afganistana na poljsku granicu, koja je vanjska granica Europske unije, kao i onu s Litvom.

- U kolovozu 2020. nismo imali nijedan slučaj. U kolovozu ove godine imali smo 1400 pokušaja ilegalnih ulazaka. 1000 ljudi smo odvratili s granice. Većina ih je iz Iraka, samo ih je 100 iz Afganistana. Dosad smo u rujnu imali 3000 pokušaja, od kojih je 1000 uspjelo ilegalno ući u zemlju. 700 ih je iz Iraka, a 300 Afganistanaca. Ilegalne migrante ne treba brkati s 1200 Afganistanaca koje je naša vlada prihvatila u sklopu dogovora s EU-om i koji su prevezeni u zemlju zračnim mostom, kaže časnica poljske granične policije. 

- Lukašenko stvara ovu krizu. Prvo je migrante slao na granicu s Litvom, a sada i na našu. Osim političkih, čini to i iz ciničnih ekonomskih razloga, jer na tome zarađuje putem turističkih agencija, ističe Piotr Žochowski iz Centra za istočne studije. 

- Nikad u povijesti nismo imali ovakvu situaciju. Prijašnje migrantske rute nisu ovuda prolazile. No naši su graničari bili na ispomoći u Grčkoj i drugim južnim zemljama. Možemo se nositi s ovom situacijom, primamo pomoć poljske vojske i nismo tražili asistenciju Frontexa. Zelena granica nije mjesto gdje se traži međunarodna zaštita. U Bjelorusiji nema rata i afganistanski izbjeglice mogu ondje potražiti međunarodnu zaštitu, ističu u Poljskoj graničnoj policiji.

Brojevi su se proteklog tjedna još povećali. Reporteri BBC-ja ipak su uspjeli doći do migranata s bjeloruske strane, tvrde da se nasmrt smrzavaju na granicama Europe.

No sentiment se u Europi promijenio. Iako su ih nekad osuđivali zbog antiimigrantske retorike i stava, većina europskih zemalja, uključujući Austriju i Njemačku, danas dijeli stavove zemalja Višegradske skupine u koje se ubraja i Poljska i više ne žele migrante. Poljska najavljuje izgradnju ograde. 

- Naša crkva putem Caritasa pomaže svima koji pomoć trebaju i koji dolaze tražiti zaštitu. No njihov prihvat u Poljsku ovisi o politici. Tijekom prvog vala naša je crkva donijela odluku da će prihvatiti jednu migrantsku obitelj u svaku župu. No zbog političke odluke, to se nije nikad dogodilo. Nismo se upuštali ni u tadašnji politički dijalog između naše politike i Bruxellesa, kaže glasnogovornik Poljske biskupske konferencije dr. Leszek Gesiak

Granična policija zabranjuje novinarima i aktivistima pristup 3 km od granice, to je područje koje obuhvaća čak 200 naselja. UNHCR i Vijeće Europe pozivaju, međutim, Poljake da prime afganistanske izbjeglice. 

- To je samo sugestija. S humanitarne strane, moramo im pomoći. No to je i cinična prljava igra Lukašenka koji želi naše društvo izložiti pritisku i tomu se moramo oduprijeti, kaže Kamil Klysinski iz Centra za istočne studije. 

Istodobno Poljska prima političke izbjeglice iz Bjelorusije.

- Mi smo jedna od glavnih destinacija političkih izbjeglica, Bjelorusa koji su žrtve režimskog nasilja bez presedana. Lukašenko nije odstupio iako je jasno da je izgubio izbore i nema potporu građana. Uskraćuje im se pravo da biraju svoje predstavnike, ali im se ugrožavaju i sloboda i život. Izdali smo 20.000 viza bjeloruskim disidentima, dodaje Klysinski. 

- Lukašenko je dugo plesao između Zapada i Rusije, prošle godine potpuno se okrenuo Rusiji, koja ga sad jedina podupire. Ovo je dobro za Moskvu, koja želi razjediniti europsku politiku. No istodobno Rusija ne želi veliki migrantski val s jugoistoka jer bi on išao preko njenih granica i destabilizirao je, dodaje Piotr Žochowski iz Centra za istočne studije. 

Rusija je vječna prijetnja za poljsku politiku. Tri puta je sudjelovala u osvajanju i podjeli poljskih teritorija, u doba carstva i u doba komunizma. Zato je poljska politika i inteligencija u prvim redovima upozoravanja Europljana na istočnu prijetnju.

- Rusija se uvijek ponašala kao imperij. I željela je dominirati ovim našim prostorom. I sada postoji panika u našim medijima zbog vojne vježbe Zapad. Na našim i baltičkim granicama je 200.000 ruskih vojnika. Vježba je počela u proljeće i trajat će do listopada, od Arktika do Crnoga mora. To je, dakle, borba protiv Zapada generalno. Rusija sve više želi konkurirati Sjedinjenim Državama, dodaje Žochowski. 

Migrantska kriza i trzavice na granici žuljaju još jednu rastuću silu - Kinu - i njen glavni strateški plan, obnovu puta svile. Nove krize ometaju njegov predviđeni mirni tok.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!