Predsjednica EP-a: Europska obitelj spremna je proširiti se

U intervjuu za Eurovision news predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da je Europska unija iskazala jedinstvo tijekom teških vremena, te poručila da je europska obitelj spremna proširiti se.

Rat u Ukrajini

Osnivači EU-a stvorili su europski integracijski projekt na temelju mira i jedinstva. No sada smo suočeni s izazovom bez presedana. Od početka rata prošlo je 439 dana, a primirje nije na vidiku. Kad je predsjednik Zelenski posjetio Bruxelles, pozvali ste zemlje članice da pošalju oružje Ukrajini. Ne mislite li da je vrijeme da EU krene prema mirovnom procesu između Ukrajine i Rusije?

- Prvo, ovdje se radi o ruskoj invaziji, rekla je Metsola.

- Lani na Dan Europe možda nismo mislili da ćemo govoriti o tome. Nismo mislili da ćemo još govoriti o invaziji jedne zemlje na drugu. Ukrajince bombardiraju svaki dan dok brane temeljne vrijednosti i slobode koje smo toliko dugo uzimali zdravo za gotovo. U Parlamentu ćemo ovaj tjedan tražiti prihvaćanje rezolucije, i to hitne ako je moguće, kako bi smo poslali još oružja da bi Ukrajina mogla braniti svoju zemlju. No razgovaramo o Danu Europe, a ja bih ove godine voljela obilježiti jednoglasnu odluku, glasovali su svi čelnici zemalja i vlada, kojom je Ukrajina dobila status zemlje kandidata. To nije bio samo simbolični potez, nego i najjača moguća poruka da je Europska unija projekt mira, gospodarske stabilnosti, ali i sigurnosti, poručila je.

Vezano za članstvo Ukrajine u EU-u. Riječi su snažne, svi su predani tom cilju, ali ako razgovarate s ljudima iza kulisa, recimo Mađarima, veoma su skeptični prema vremenskom okviru odluke. Kada govorimo o članstvu Ukrajine, planirate li to u sljedeće dvije godine ili je to nešto što će potrajati možda desetljeće? To je važno za ukrajinski moral.

- Ne bih se fokusirala na skepticizam. Radije bih o činjenici da svaka zemlja ima vlastiti put. U situaciji smo u kojoj je EU jasno i glasno rekao, namjerno sam spomenula jednoglasnu odluku, da Ukrajina treba biti članica EU-a. Moramo učiniti razne stvari, Komisija je iznijela razne preporuke. Moram reći da Ukrajina impresivnim tempom ide od koraka do koraka. Parlament smatra da pregovori o pristupanju trebaju početi što prije. Zašto to kažemo? Jer se Ukrajina bori za ono u što mi vjerujemo. Štoviše, tražimo od Ukrajine da očuva stabilnost i mir u EU-u, a prepuštena je milosti i nemilosti zemlje koja je stalno napada. Ne bih govorila o vremenskim okvirima, svaka zemlja ima svoj put. Ali pogledajmo i kakav transformacijski učinak može imati i sam status zemlje kandidata, rekla je, te podsjetila:

- Prije 20 godina moja je zemlja bila u posljednjoj fazi pristupanja. Potrajalo je, tada je u isto vrijeme pristupalo 10 zemalja, potrajalo je dok nismo došli do točke kada su drugi rekli: Sada je trenutak da se europska obitelj proširi. Na Dan Europe možemo to reći. Europska obitelj spremna je proširiti se. Kada zemlja EU počne smatrati domom, moje je stajalište da Europska unija tada mora širom otvoriti svoja vrata. I nemojmo podcjenjivati utjecaj određenih odluka. Može se raditi o odluci da bi zemlja trebala biti članica EU-a. Ali, sjetimo se i kako je lani bilo teško odlučiti da Rumunjska i Bugarska neće ući Schengen. Posljedice tog negativnog odgovora na stanovnike koji zeleno svjetlo čekaju već desetljeće i pol goleme su. Mislim da je i na nama, na zemljama, institucijama, građanima da kažemo: Da, mi smo ušli, ali ako se kvalificirate, ne bi smo vas trebali pustiti?

Sankcije zemljama koje surađuju s Rusijom

U 11. paketu sankcija Europska komisija predlaže sankcije protiv zemalja koje surađuju s Rusijom. Tu bi se našla Kina, možda Iran. Biste li to poduprli?

- Ako kanimo imati paket sankcija koji će biti jasan oko toga što će se dogoditi ako pomažete Rusiji da svakodnevno nastavi bombardirati Ukrajinu, skupili bismo potporu za to u Europskom parlamentu. Prošlo je više od 430 dana od početka ove ilegalne invazije. Ušli su na teritorij druge države, ugrozili su njezin integritet. Ta zemlja brani teritorijalni integritet, što je temeljno pravo svake države i međunarodno bi pravo trebalo to priznati. Europska unija mora odlučiti. Ili ćemo to najsnažnije izraziti. Znači, nema sumnje što mislimo o obrani mira, stabilnosti. Shvaćamo da moramo voditi razgovore sa svim zemljama, ali u ovome smo jako odlučni, istaknula je predsjednika EP-a.

Sankcije moraju biti jednoglasne. Ovaj rat testira jedinstvo 27 zemalja članica. Ali kako vrijeme prolazi, vidimo da je sve teže, sporazumi, kriza oko žitarica, 11. paket sankcija. Mislite li da je to održivo?

- Mislim da nemamo izbora, nagalasila je.

- Jedinstvo je ono čime Europa može voditi. Bila je ujedinjena tijekom jako teških godina pandemije. Trebali smo jedni druge, donosili smo odluke za koje nikada nismo mislili da ćemo ih donositi. Bili smo ovisni jedni o drugima. Slično je i s ruskom invazijom. Recimo da govorimo o skidanju s ruskoga plina. Uspjeli smo to. Ruski plin predugo je bio vrlo jeftin pa je bilo lako skrenuti pogled u nadi da nećemo imati probleme. A danas nemožemo jedni bez drugih. Riječ jedinstvo ne rabimo više samo u naslovima. Posebno kada obilježavamo Dan Europe, ovdje će sutra biti kancelar Scholz, to je jedna od ključnih poruka. Je li lako? Nipošto. Frustriraju li katkada naši procesi? Je li teško jer se moramo pobrinuti da se spoje svi nacionalni procesi, različite koalicije moraju se ujediniti kako bi ostvarili isti cilj? Nije lako, ali nemamo izbora. Moramo očuvati to jedinstvo. Ovdje je teško pronaći čak i većine. No od početka mandata postoji nešto, u velikim pitanjima sigurnosti, energetike, zdravstva, a to je da smo imali većine. Moramo se i dalje nadati tomu, rekla je.

Energetska kriza

Energetska kriza 2022. bila je najgora kriza u Europi proteklih desetljeća. Utjecala je na gospodarstvo. Zabilježili smo rekordne stope inflacije. Ove je godine struja za potrošače skuplja 35% za razliku od lani zbog toga što je Putin plin pretvorio u političko oružje. Koliko su učinkovite sankcije EU-a Rusiji? Nisu li građani EU-a bili najteže pogođeni jer je EU i dalje djelomično ovisan o ruskome plinu? Nije li EU mogao pred vidjeti tu situaciju?

- Dana 24. veljače vidjeli smo upravo tu ovisnost o Rusiji. Neke su zemlje bile 100 posto ovisne o ruskome plinu. Hitno smo morali pronaći alternative. U EU-u smo imali mnogo energetskih otoka. Danas možemo reći da nijedna zemlja nije otok. Znači, u tome smo prije bili prilično prespori. Moramo još jače dati gas kada je riječ o ulaganjima u obnovljive energije. Da, inflacija je srozala vrijednost novca. Pogodila je obitelji, male poduzetnike, područja u Europi koja su već prije bila u problemima, rekla je.

Istaknula je da od vlada traži da pogledaju u budućnost, te političku hrabrost da ulažu u mogućnosti za one koji najviše pate kako bi njima ublažili udarce.

- Imali smo financijske pakete koje su prihvatili na europskoj razini koji su trebali ublažiti udarce kada je riječ o gospodarskom oporavku, a odnosili su se i na oporavak od pandemije. Govorimo i o porezu na nenadanu dobit tvrtki u EU-u. Tvrtke za energente i struju najviše profitiraju od najviših računa. Hoće li moći imati veću ulogu u ublažavanju udarca? To je nova rasprava na koju prije dvije godine nismo bili spremni. Sve to znači da moramo ubrzati ulaganje u obnovljive izvore. O ovome upravo raspravljamo. Moramo vidjeti gdje ćemo naći izvore kritičnih sirovina. Možemo li rješenja pronaći kod kuće? Više nego prije, javlja se međusobna ovisnost među zemljama EU-a i prvih susjeda jer se takva situacija ne može nastaviti. Inflacija je visoka, podižu se kamatne stope i to izravno utječe na one koji najviše pate, rekla je Metsola.

Kina je veliki igrač. Europska komisija radi na 11. paketu sankcija kojim bi se možda sankcionirala ne samo Rusija, jer se pitamo koliko je to učinkovito, nego i Kina. Kakvo je vaše stajalište? Jeste li za jače sankcije Kini? Ili se bojite gospodarskih posljedica?

- Ovdje još imamo članove koji su pod kineskim sankcijama. Otvoreno je pitanje kako se postaviti prema zemlji koja je trgovinski akter u gospodarskom scenariju, čije su vrijednosti drukčije od naših, u kojoj demokratski procesi nisu ono što bismo mi smatrali demokratskim procesima. U isto vrijeme, postoji aktivnost, jasno je da se pomaže Rusiji. Kako da politički reagiramo? Od EU-a bih htjela najjači i najkoherentniji odgovor. Hoćemo li govoriti samo o ulaganjima ili i o ljudskim pravima? Hoćemo li govoriti samo o gospodarskoj povezanosti ili ćemo stvoriti i savez s drugim zemljama diljem svijeta koje kažu da moramo moći pogledati Kinu i jasno reći što želimo. Ako sve to uspijemo staviti na stol, gospodarski aspekt, ljudska prava, pokazivanje zuba, ako to tako možemo reći, mogli bismo imati koherentnu politiku. Ali Europska unija je još nema. To bih ja tražila. Europski parlament zauzima se za zajednički odgovor svih institucija EU-a kako bismo zajedno s vladama mogli odlučiti kako ćemo razgovarati s trgovinskim partnerima, ali i zemljama koje su ili gospodarski ovisne ili s kojima smo gospodarski povezani, poručila je.

Migrantska kriza

Nema pomaka kada je riječ o paktu o migraciji i azilu. Može li proći do kraja zasjedanja? Koje su glavne zapreke u tome?

- Svim europskim izborima dominira rasprava o migraciji. Jasno je i zašto. Cijelo vrijeme razgovaramo o tome kako Europa i građani promatraju naše odluke, Vijeća i Komisije. Drugdje nemožemo pronaći rješenje. Jednako je tako s migracijom. Tako je na europskim izborima otkako pamtim. Sada se približavamo izbornom razdoblju. Dana 1. srpnja Španjolska preuzima zasjedanje. Ovo je važno razdoblje, još imamo mnogo otvorenih legislativnih spisa, otvorenih zakona i moramo ih zatvoriti. Smatram da je politički nemoguće objasniti to našim građanima. Godine 2019. migracija je bila glavna tema u 26 od 28 zemalja tijekom izbornih kampanja. U Parlamentu smo glasovali o ključnim dijelovima pakta o migraciji. Pravedan je prema onima koji trebaju zaštitu. Strog je prema onima koji je ne trebaju. Oštar je prema onima koji iskorištavaju najranjivije ljude. Imamo sporazum na stolu. Možemo li postići dogovor s Vijećem? Dogovorili smo korake kako bismo obvezali pet različitih predsjedatelja. Trenutačno predsjedaju Šveđani, slijede Španjolci, a zatim Belgijci. Možemo li postići sporazum? Ako pitate mene, možemo. Radimo na tome da identificiramo instrumente solidarnosti, pravila o racionalizaciji, želimo da politika povrata bude učinkovita. Dogovorili smo se oko uzimanja otisaka. Pobrinut ćemo se da ljudi koji prelaze granice čine to u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom. Gdje vidim zapreke? Na kraju ipak možemo pronaći većinu. Ali imamo li hrabrosti reći da smo pronašli većinu? U prošlosti je nismo imali. Uvijek je bilo argumenata. Prekasno je. Pričekajmo malo. Idemo još dalje. Jednoj zemlji to nije moguće. Ne mogu to više opravdavati. Ne možemo govoriti zemljama da to moraju riješiti same. Imamo i jedan dobar primjer, priljev ukrajinskih izbjeglica. Pokrenuo je aktiviranje mehanizma solidarnosti koji je postojao na papiru, a na papiru možete imati najbolje zakone, ali nikada nije aktiviran. Moramo razviti solidarnost prema zemljama koje snose najveći teret u vrlo teškim izazovima. U isto vrijeme moramo shvatiti da se politika ne temelji samo na solidarnosti. Tu su traženje azila, sigurnost, osiguravanje vanjskih granica. Mislim da nije nemoguće. Morat ćemo raditi, ali spremni smo na to, rekla je.

Ali nije li ukrajinska situacija iznimka jer je solidarnost 27 članica glavni problem?

- Da, imate pravo. To je nešto što je teško objasniti zemljama koje su se u prošlosti suočavale s valovima, a nismo ništa učinili. Također, zakone o kojima raspravljamo možemo primjenjivati na različite načine. Imamo i probleme s interpretacijama propisa. Ako pogledamo migraciju, i ako nema čarobnog rješenja, na stolu imamo zakone, uravnoteženi su. Mislim da ćemo uspjeti postići kompromise. Rješenje se krije u tome da otkrijemo kako se možemo svi složiti. Ali ne smijemo zaboraviti jedno. Svaka osoba koja želi živjeti u Europi ima lice i svoje razloge, bilo zbog zaštite, bilo zbog posla, zbog gospodarskih razloga. Može li Europa to riješiti? U prošlosti nije mogla. Svaka osoba ima lice. Ne bismo smjeli zaboraviti ta lica, istaknula je.

Migracija izbije u prvi plan kada pogodi Sredozemlje. Kakvo je stajalište Parlamenta kada je riječ o partnerskim sporazumima koje je Europska komisija sklopila s tranzitnim zemljama? Slažete li se s time? Što mislite o spasilačkim brodovima u Sredozemlju? Potiču li krijumčare da organiziraju ilegalne prelaske Sredozemlja?

- Prvo, idemo o situaciji na Sredozemlju. Prije 10 godina doživjeli smo jednu od najgorih tragedija. Godine 2013. ustali smo na sjednici i rekli da se to više neće ponoviti. Što smo učinili otada? Svi se to moramo pitati. Imate pravo. Kada se usredotočimo na Sredozemlje, vidjet ćete da se sredozemne zemlje, kao ova iz koje mi dolazimo, pitaju zašto su prepuštene same sebi. Naravno da se slažemo sa sporazumima, ne samo bilateralnima, nego i na razini cijele Unije, s trećim zemljama, zemljama podrijetla ili tranzita. Moramo pogledati situaciju u sjevernoj Africi. Tko su naši sugovornici? U isto vrijeme moramo prepoznati, mislim da tu možemo učiniti više, ulogu Frontexa, naše agencije za vanjske granice. Ima odgovornost i mora koordinirati operacije spašavanja. To znači, ako su osobe ili brod u opasnosti u Sredozemnome moru, postoji međunarodna obveza da ih spasimo. Znači, radimo na direktivi, zakonu koji govori o olakšavanju kako bismo objasnili pravila koja postoje, ali i kako bismo shvatili odgovornost brodova u Sredozemlju od kojih traže da spašavaju ljude koji su tada najranjiviji. Sjetimo se i slavne izjave: "Sigurnije je da svoje dijete stavim u brod nego da ostane na kopnu". Zar smo još u situaciji da nemamo rješenje za to? To se moramo pitati.

Dan Europe

Danas obilježavamo Dan Europe. Europski građani iz godine u godinu pokazuju da nisu povezani s EU-om i njegovim institucijama. Od izbora u Parlamentu dijeli nas godina dana. Kako europske institucije odgovaraju na taj demokratski deficit i dopiru do europskih građana u odlukama koje donose i inicijativama koje bi trebale poboljšati život?

- Ne bih se nužno složila da demokratski deficit raste iz godine u godinu. EU je iskazao jedinstvo tijekom pandemije, od početka rata, tijekom energetske krize. Razgovarali smo o migraciji. Samo Europa može naći rješenja. Građani su toga svjesni. Moramo si postaviti pitanje kako ćemo objasniti te odluke. Jesu li one rezultat toga što slušamo građane? Ne trebamo Dan Europe da nas podsjeti što moramo učiniti. To moramo činiti svaki dan. To je uloga za one na vlasti, za one koje su izabrali građani, za one koji će se uključiti u komunikaciju s medijima. Kako ćemo potaknuti ljude, pogotovo u zemljama... Dogodine ćemo imati četiri zemlje u kojima će glasovati 16-godišnjaci. Kako ćemo ih potaknuti da pogledaju EU, Parlament i pronađu kandidata za kojega glasači mogu glasovati. To je moja odgovornost, time ću se baviti do kraja mandata. Hoćemo li moći stati pred glasače i reći: To smo učinili zajedno? Hoćete li nam se pridružiti i biti uzbuđeni zbog ostatka puta pred nama? Mislim da postoji volja zato. Samo je moramo naći. Optimistična sam, zaključila je predsjednika Europskog parlamenta.