Milanović u Bratislavi: Dijabolično je savjetovati Ukrajinu da nastavi ratovati

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u utorak u Bratislavi da bi bilo dijabolično savjetovati Ukrajini da se nastavi boriti protiv ruske invazije. Istodobno traju razgovori američkih, europskih i ukrajinskih pregovarača o završetku najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.

Ruska invazija na Ukrajinu i europska podrška službenom Kijevu bile su među glavnim temama razgovora Milanovića i njegova slovačkog kolege Petera Pellegrinija u Bratislavi. Hrvatski predsjednik pritom je prema nekim europskim zemljama bio dosta kritičan.

- Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt, rekao je Milanović.

Komentirao je i eventulne ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir. Teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, to je stvar Ukrajine.

- Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava - nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa, rekao je Milanović.

- To je po meni jedna vrlo neetična pozicija jer Europa dosad, osim ekonomskog nazadovanja i stagnacije, nije ništa drugo uložila u ovaj konflikt, dodao je.

Hrvatski predsjednik za neke je europske države, kada je riječ o podršci za Ukrajinu, rekao da su upale u zamku nepovratnog troška.

- (To je) zabluda koja proizlazi iz toga što si cijelo vrijeme u nekakav projekt ulagao ogromna sredstva, prije svega tuđu krv, ali i vlastitu reputaciju ... i naprosto ti je neprihvatljivo da je to potonulo u zemlju i da nema šanse. Ali i dalje poduzimaš sve kao da se radi o perspektivnom projektu. Cijena: sitnica, objasnio je Milanović.

Korištenje zamrznute ruske imovine '"ogroman problem"

Čelnici EU-a trebaju na svom summitu u četvrtak odlučiti o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine. Na stolu su dvije opcije - reparacijski zajam za koji bi se koristila zamrznuta sredstva Ruske središnje banke ili zajedničko zaduživanje EU-a.

Belgija se opire reparacijskom zajmu tvrdeći da je korištenje ruske imovine vrlo rizično, a proteklih su joj se dana pridružile Italija, Bugarska, Malta i Češka. S druge strane, protiv zajedničkog zaduživanja više je zemalja članica.

Slovački predsjednik rekao je da korištenje zamrznutih ruskih sredstava predstavlja "ogroman problem".

Milanović je sredstva nazvao suverenim ruskim vlasništvom koje se ne dira, a da činjenica da se o tome govori tek na isteku četvrte godine sukoba "govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti".

- Ovdje se ne treba zbuniti i misliti da EK nešto predlaže sua sponte (svojevoljno). To je smišljeno drugdje. Oni to provode, ali u tom lancu interakcije, države poput Hrvatske i Slovačke i mnoge druge ne sudjeluju. Mi s tim nemamo veze, nitko nas ne pita niti će nas ikada pitati. Osjećam sažaljenje za one koji misle da nešto predstavljaju, ... a nitko ih ništa ne pita, rekao je Milanović.

- Mi barem znamo gdje pripadamo i ja ne želim u tome sudjelovati, dodao je.

Slovačka misli svojom glavom

Pohvalio je Slovačku, nazvavši je jednom od država čije političko vodstvo pripada u one misle svojom glavom i imaju čvrst stav u nekim pitanjima.

Pellegrini je odnose između dviju zemalja opisao kao prijateljske te istaknuo da je njihova robna razmjena prošle godine prešla milijardu eura, za što je rekao da je povećanje od 14 posto.

Istaknuo je da proširenje Unije na zemlje zapadnog Balkana prioritet za Slovačku, koja ne želi da se proces ne "blokira iz političkih razloga kada zemlje ispunjavaju uvjete".

Slovački predsjednik rekao je da je obojici stalo da rat u Ukrajini što prije završi te je stav svoje zemlje o sukobu nazvao pragmatičnim.

- Moramo zaključiti da neke države članice (EU-a) i neki predstavnici daju Ukrajini lažna obećanja koja nisu ostvariva. Stoga smatram da moramo biti vrlo pragmatični i što prije naći dogovor da se rat što prije okonča, da se nađe diplomatsko rješenje koje će biti prihvatljivo i za Rusiju i za Ukrajinu.

U Slovačkoj je hrvatski jedan od sedam autohtonih jezika

U Slovačkoj živi oko 3.500 Hrvata čiji je jezik priznat kao jedan od sedam autohtonih jezika.

- Nemamo redovitu, imamo samo dopunsku nastavu hrvatskog jezika koja je finacirana putem sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH. Imamo učiteljicu koja ide od sela do sela. Imamo četiri sela u kojoj još živi hrvatski narod u nekom znatnom broju, rekao je Radoslav Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj.

Hrvati na ovim područjima, kaže, žive već stoljećima i Slovačku doživljavaju kao svoju zemlju, ali njegovanjem kulturnog života žele da mladi sačuvaju sjećanje na svoje korijene.