Milanović u Ljubljani: I nepravedan mir bolji je od rata

Predsjednik Zoran Milanović za prvi inozemni posjet u novom mandatu, jednako kao i 2020. nakon preuzimanja funkcije hrvatskog predsjednika - odabrao je Sloveniju.

 U Ljubljanu je stigao sa suprugom Sanjom Musić Milanović na poziv aktualne predsjednice Nataše Pirc Musar. Osim s kolegicom Pirc Musar  susreo se i s predsjednicom Državnog zbora Urškom Klakočar Zupančić te premijerom Robertom Golobom. 

Posjet je Milanovića pratila je novinarka Kristina Pešić koja je u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestila kako su osim o bilateralnim pitanjima Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar razgovarali i o aktualnim globalnim i europskim temama, ponajprije o Ukrajini.

- Nakon svečanog dočeka uz vojne počasti i polaganje vijenca, u spomen žrtvama svih ratova, predsjednik Zoran Milanović i kolegica Nataša Pirc Musar razgovarali su o brojnim temama. Složili su se da su hrvatsko-slovenski odnosi na uzlaznoj putanji unatoč još uvijek nekim otvorenim pitanjima, a o dobrim odnosima svjedoči i prošlogodišnja robna razmjena koja je iznosila oko 7,5 milijardi eura, ali primjerice obnavlja se dvadesetak prekograničnih mostova, rekla je Pešić.

Dodala je da kada je u pitanju razvoj situacije u Ukrajini, dvoje se kolega se razilaze u razmišljanjima.

- Zapravo, bilo bi precizno reći da slovenska predsjednica zapravo dijeli stavove s hrvatskim premijerom, što nije i slučaj s hrvatskim predsjednikom. Nataša Pirc-Musar smatra da je nedopustivo da se o sklapanju mirovnog pregovora o Ukrajini dogovara bez Europske unije i bez Ukrajine za stolom, a isto tako zalaže se i za slanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu nakon sklapanja potencijalnog sporazuma. Stav Zorana Milanovića mogao bi se sažeti u jednoj rečenici, a to je da je bolje i nepravedan mir nego nastavak rata, istaknula je Pešić.

Navela je kako Milanović kaže da su Washington i Moskva vodili posrednički rat preko ukrajinskih leđa te da isto tako kaže da će i Washington i Moskva sklopiti sporazum i da se pritom ni Europska unija ni Ukrajina neće ništa pitati.

- Kao što se nije slagao sa slanjem Hrvatske u NATO-ovu misiju vojne obuke ukrajinskih vojnika, tako smatra da nema nikakvog smisla ni slanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu nakon potencijalnog sklapanja tog sporazuma, ne samo zato što se Kremlj tome protivi nego kaže i da su europske snage na razini onih iz Krimskog rata iz sredine devetnaestog stoljeća, izvijestila je iz Ljubljane Kristina Pešić.

Milanović u Ljubljani: I nepravdan mir bolji je od rata

Rezultat pregovora SAD-a i Rusije može rezultirati nepravednim mirom, no i on je bolji od rata, rekao je u srijedu predsjednik Zoran Milanović u Ljubljani nakon sastanka sa slovenskom kolegicom Natašom Pirc Musar.

Bit ovoga sastanka predsjednika dviju država i dobrih susjeda bile su krupne stvari o kojima barem moramo i možemo razgovarati, ako ih već ne možemo riješiti, rekao je Milanović u Ljubljani, referirajući se na krize koje pogađaju svijet.

Predsjednik je rekao da situacija nije dobra te da se Europa sada mora voditi činjenicom da SAD više nije njezin zaštitnik.

Govoreći o pregovorima Washingtona i Moskve o postizanu mira u Ukrajini, predsjednik je rekao da su njegove simpatije na strani Ukrajine, ali da je to zemlja u kojoj je sve što se događalo zadnje tri godine bilo destruktivno.

Pregovori dviju sila možda rezultiraju nepravednim i gorkim mirom, ali taj mir je bolji od rata, naglasio je.

Rat u Ukrajini je rat Rusije i Amerike preko ukrajinske grbače, srca i unutarnjih organa koje im čupaju, nastavio je Milanović pa ustvrdio da će dogovor na kraju biti moguć između tih dviju država, bez da EU itko išta pita.

To zvuči jako grubo i ne osjećam se ni dobro ni loše radi toga, ali idemo prema tome. 

Čestitka Sloveniji na priznanju Palestine

Pirc Musar je poručila da se dogovor o miru u Ukrajini ne smije dogoditi bez Europe i Ukrajine.

Ne može se bez Europe razgovarati o miru na europskom tlu, naglasila je.

Na pitanje jesu li takvi pregovori prihvatljivi Hrvatskoj, Milanović je rekao da je to nevažno jer ogromnoj većini hrvatskih državljana nije prihvatljivo ni što se događa u Pojasu Gaze manijakalno ubijanje nedužnih ljudi i najbrutalniji oblik kršenja ljudskih prava.

Pa onda opet nekima to ne smeta. Meni osobno to jako smeta, rekao je Milanović, pa čestitao Sloveniji na priznanju Palestine.

Ideju dijela europskih država o slanju mirotvornih snaga u Ukrajinu nakon postizanja mira Milanović smatra ubrzanom i nervoznom reakcijom. Naglasio je da europske zemlje nemaju snage za takav pothvat, podsjetivši da britanska vojska nema ni 70 tisuća vojnika.

Stav Slovenije je da mirotvorne snage moraju u Ukrajinu nakon dogovora, kazala je slovenska predsjednica, predlažući da to bude pod okriljem Ujedinjenih naroda, organizacije koja mora vratiti ugled koji je izgubila.

Pirc Musar prošli je tjedan kritizirala sastanak koji je o temi Ukrajine pod domaćinstvom Emmanuela Macrona održan u Parizu s prisustvom samo dijela europskih zemalja.

Sve oružje ovog svijeta neće nam pomoći ako nećemo biti jedinstveni kad se radi o njezinoj sigurnosti i vanjskoj politici, ponovila je kritiku takvom pristupu.

Arbitraža i mostovi

Dvoje predsjednika se nakon upita novinara dotaknulo i 'vječne' bilateralne teme arbitražnog sporazuma oko ograničenja. Milanović je rekao da Hrvatska s razlogom ne priznaje arbitražu između dvije zemlje, no da se Ljubljana i Zagreb slažu oko sadržaja.

Jedino se ne možemo dogovoriti oko preambule kako smo došlo do rješenja, kazao je Milanović, usporedivši to s školskim matematičkim zadacima u kojima nije važno samo doći do rješenja nego pokazati i postupak.

Pirc Musar je naglasila da čvrsto vjeruje da se Slovenija mora držati arbitražne odluke te da ju treba poštivati do posljednjeg slova. Izrazila je želju da što prije počne demarkacija granica na kopnu, pa pozvala vlade dviju država da sjednu za stol i razgovaraju o implementaciji te odluke.

Slovenska predsjednica je objavila da su se dvije zemlje usuglasile oko obnove 20 mostova na svojim granicama te da se očekuje da će se dogovor finalizirati do kraja godine.

Milanoviću je ovo prvi inozemni posjet otkako je u siječnju premoćno pobijedio na izborima, pa prošli tjedan započeo svoj drugi mandat. Slovenija je bila njegova prva destinacija i na početku prvog mandata u veljači 2020. se u Otočcu na Krki sastao s tadašnjim slovenskim kolegom Borutom Pahorom. U Ljubljanu je u srijedu stigao na poziv Pirc Musar s kojom se posljednji put sreo u listopadu prošle godine u Tivtu na samitu foruma Brdo-Brijuni.

Ona je u srijedu dočekala Milanovića, prvu damu i njegovu delegaciju na Kongresnom trgu gdje je on pozdravio pedesetak slovenskih vojnika te su odsvirane himne dviju država za koje je hrvatski predsjednik jednom rekao da su miroljubive, za razliku od drugih europskih koje pozivaju na oružje, megalomaniju i želje za tuđim rijekama i planinama.

Milanovića je po kišnom vremenu dočekala i skupina vrtićke djece kojima je otkrio kuriozitet da se njegov vrtić u Zagrebu zvao po slovenskom pjesniku Otonu Župančiću.

Musić Milanović i Musar posjetili pedijatrijsku kliniku u Ljubljani

Tijekom službenog boravka u Sloveniji, supruga predsjednika prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović i suprug slovenske predsjednice dr. sc. Aleš Musar posjetili su pedijatrijsku kliniku u Ljubljani.

Tijekom radnog posjeta Klinici razgovaralo se o razmjerima problema debljine u djece, kako u Hrvatskoj i Sloveniji, tako i diljem Europe. Istaknuta je važnost prevencije debljine u djece za očuvanje zdravlja cjelokupnog stanovništva te je još jednom naglašena važnost sveobuhvatnog pristupa prevenciji debljine s naglaskom na praćenje i implementaciju smjernica/preporuka Zagrebačke deklaracije.

Kao članica Stručnog savjetodavnog Vijeća Regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije za Europu u području prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, posebne Radne skupine za prevenciju debljine u djece, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović istaknula je da je Zagrebački samit jasno pokazao kako debljina ne poznaje granice i kako je debljina u djece zajednički problem čijem rješavanju se mora pristupiti zajedno na europskoj razini, uključivši brojne društvene sektore.

Zagrebački summit održan je 10. svibnja 2023. godine i okupio je relevantne dionike iz cijele Europe te su zajednički postavljeni prioriteti u području prevencije debljine od najranije životne dobi. Na Samitu se obratilo 16 supružnika europskih čelnika, uključujući i supruga predsjednice Slovenije Aleša Musara. Sudionici su zajednički pokrenuli Mrežu za prevenciju debljine u dječjoj dobi te su istodobno, podržavajući Zagrebačku deklaraciju, postavili temelje za koordinirano djelovanje i započeli konkretne aktivnosti u području prevencije debljine u djece.

Nakon posjete Klinici, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović istaknula je izvrsnu suradnju s Alešom Musarom upravo u ovom području te je naglasila kako joj je iznimno drago što je Slovenija prepoznala glavne poruke Zagrebačke deklaracije i odlučno krenula raditi na tom pitanju.

Nastavno na Zagrebački summit Slovenija je izradila vlastiti popis preporuka o politikama i prilagodila ih svom nacionalnom kontekstu na temelju preporuka iz Zagrebačke deklaracije. Isto tako, skrenula je pozornost na važnost međunarodne razmjene iskustava i primjera dobre prakse te je upozorila kako debljina kao globalni javnozdravstveni izazov ne poznaje granice.