Plenković: Hrvatska treba iskoristiti svoj geostrateški položaj u energetici

16:49 / 10.06.2022.

Autor: Gordan Žvanović/Dnevnik/T.V./HRT/Hina

SEECP

SEECP

Foto: Alexandros Avramidis / REUTERS

Hrvatska želi investirati u plinovode i naftovode kako bi iskoristila svoj geostrateški položaj u novim okolnostima, rekao je u petak premijer Andrej Plenković u Solunu gdje sudjeluje na susretu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Europska perspektiva zemalja jugoistočne Europe u fokusu je predsjednika vlada zemalja koje sudjeluju na sastanku. Novinar HTV-a Gordan Žvanović izvijestio je o tome što se očekuje od summita.

- Glavna je poruka summita da je budućnost zapadnog Balkana u Europskoj Uniji. Čelnici EU-a žele istaknuti da davanje europske perspektive ratom pogođenoj Ukrajini ne znači da će zemlje jugoistočne Europe koje već godinama pokušavaju ući u EU time ostati postrani. Tome u prilog ide i popis sudionika u Solunu, uz šefove država i vlada većina od 13 zemalja članica JI Europe, sutra dolazi i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, na radnoj večeri koja bi uskoro trebala početi sudjeluje i njemački kancelar Olaf Scholz koji je upravo na turneji zemljama JI Europe, rekao je.

- Pet sudionica procesa, već su članice EU-a uključujući i Hrvatsku. Ostalima je poručeno da ustraju na svom europskom putu. Njihovu europsku perspektivu podržava i Solunska deklaracija koja bi trebala biti usvojena na ovom summitu. U njoj se ističe i važnost gospodarske i društvene transformacije zemalja JI Europe kao i jačanje energetske sigurnosti u regiji, čemu bi trebao pridonijeti i naš LNG terminal na otoku Krku, što je posebno tijekom svog govora istaknuo i premijer Andrej Plenković. On je isto tako rekao da će Hrvatska i dalje podržavati proširenje Europske unije na zapadni Balkan i snažno se založio za čim skorije otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i za ukidanje viza u EU za stanovnike Kosova. Isto tako apelirao je na rješavanje statusa Hrvata u BiH, izvijestio je Žvanović.

Čelnici trinaest država Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u petak su se okupili u Solunu, na kraju grčkog predsjedanja tom organizacijom koje će preuzeti Crna Gora. Članice SEECP-a su Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Moldavija, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija i Turska.

U drugi najveći grčki grad došao je hrvatski premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Na večeru nakon sastanka kojoj je domaćin grčki premijer Kirijakos Micotakis stigao je i njemački kancelar Olaf Scholz koji je na turneji balkanskim prijestolnicama.

Članice SEECP-a Solunskom su deklaracijom ponovno izrazile potporu europskoj perspektivi država jugoistoka Europe, naglašavajući važnost reformi i europskih vrijednosti te jačanja međusobne ekonomske, infrastrukturne, političke, pa i obrazovne povezanosti. Osuđena je ruska invazija na Ukrajinu, a velik dio deklaracije posvećen je energetskoj krizi koju je potaknuo taj čin Moskve.

- Hrvatska je u dobroj poziciji s obzirom na činjenicu da je investirala u LNG terminal na Krku, otvoren prije godinu i pol, koji je funkcionalan i kojeg ćemo sad dodatno modernizirati i podići njegove kapacitete, rekao je Plenković. Želimo investirati i u naše plinovode i naftovode kako bi Hrvatska iskoristila svoj geostrateški položaj u novim okolnostima na najbolji mogući način, osigurala dovoljno plina i nafte za svoje potrebe, ali isto tako i za niz država potpuno ovisnih o ruskim fosilnim gorivima, dodao je hrvatski premijer.

Trinaest članica rezolucijom je pozvalo na ubrzanje tranzicije na održive izvore energije, no i zaključilo kako je prirodni plin ključan izvor energije u dogledno vrijeme, do razvoja zelene tehnologije, te da su stoga od ključne važnosti LNG terminali i interkonekcije između plinovoda.

Južni plinski koridor, istočni Mediteran, rezerve iz Crnog mora i izvedive rute transporta rješenje su za energetske potrebe jugoistoka Europe, zajedno s LNG-jem raznih međunarodnih dobavljača, stoji u rezoluciji.

Dokument se time, između ostalog, referira na sustav plinovoda koji iz Azerbajdžana, putem Gruzije, Turske, sjevera Grčke i Albanije doprema plin do Italije, a na koji bi se interkonekcijama i novim plinovodima trebale priključiti zemlje zapadnog Balkana, pa i Hrvatska, te na nalazišta plina u dva mora.

Zemlje jugoistoka Europe smatraju kako Europska unija može pomoći jačanju energetske stabilnosti tog dijela kontinenta financiranjem jačanja infrastrukture.

Podrška proširenju EU-a

Kao i na svakom skupu SEECP-a, formata osnovanog 1996. godine koji se smatra najvažnijim forumom za poboljšanje suradnje na jugoistoku Europe, jedna od glavnih tema bio je proces brže integracije i proširenja EU-a na države zapadnog Balkana.

- Želimo da taj proces bude strukturiran, kvalitetan i dobar, ali da se na tom putu svi drže postavljenih kriterija. Dobro je što je ovdje danas i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kao i njemački kancelar Olaf Scholz, što predstavlja podršku jugoistoku kontinenta s vrha europske politike, rekao je hrvatski premijer.

Plenković se na marginama susreta kratko sastao s Michelom uoči nedjelje kad je predsjednik Europskog vijeća u Bruxelles pozvao čelnike političkih stranaka iz BiH kao nastavak njegovog posjeta Sarajevu. Premijer mu je naglasio da samo izbornom reformom može doći do pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u toj zemlji.

- To je pitanje koje se mora riješiti. Mi smo zemlja koja je prijatelj, susjed BiH, prva koja želi da ona ide naprijed, rekao je premijer. Upućeni smo jedni na druge i normalno da takav odnos zahtijeva jednu iskrenu, kvalitetnu, partnersku suradnju i rješavanje temeljnih pitanja, dodao je Plenković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!