Grlić Radman: Zapadni Balkan u Uniji je u sigurnosnom i političkom interesu Hrvatske

11:34 / 16.06.2022.

Autor: Dragan Nikolić/HTV4/IMS/HRT

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Sjeverna Makedonija, točnije Ohrid, danas i sutra jedno je od europskih središta visoke politike i diplomacije. Počeo je drugi Prespanski forum za dijalog koji ove godine nosi naslov "Oblikovanje budućnosti Zapadnog Balkana u suvremenoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi". Hrvatsku predstavljaju predsjednik Zoran Milanović i ministar Gordan Grlić Radman. Iz Ohrida o Prespanskom forumu izvještava novinar HTV-a Dragan Nikolić

- Rat na istočnom krilu i EU-a i NATO-a učinio je to da više ne slušamo o određenom zamoru o proširenju, nego se sada pokušavaju domisliti kako spriječiti ruski i kineski utjecaj u regiji i kako dati održivu europerspektivu zemljama Zapadnog Balkana, rekao je Nikolić dodavši da bi o Makedonija o dvostrukim standardima mogla pisati romane s obzirom da je već 17 godina u Briselskoj čekaonici.

Rekao je kako je u tijeku panel "Što nakon rata u Ukrajini?" na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

- On se Ukrajine dotaknuo u jednoj-dvije rečenice i naglasak stavio na svoja promišljanja o europerspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Prisjetio se i svoje izjave na posljednjem NATO summitu kada je jedini spomenuo bitni sukob i razrješenje te situacije između Srbije i Kosova. To je učinio i danas. Rekao je da je to majka svih bitaka na Zapadnom Balkanu i da su svi drugi sporovi lako rješivi, ali da međusobno priznanje Srbije i Kosova je ono najbitnije i da on, s obzirom na povijesne, kulturološke, ekonomske i ostale razloge, smatra da Vučićeva Srbija neće barem u doglednoj budućnosti priznati Kosovo, rekao je Nikolić.

Dodao je i da je predsjednik Milanović pozvao zapadne zemlje članice EU-a da, ako treba, smanje kriterije i standard pri pozivanju i tretiranju zemalja kandidata ili onih koji još ni nisu postali kandidati za članstvo u EU-u.

video thumb

Grlić Radman: Zapadni Balkan u Uniji je u sigurnosnom i političkom interesu Hrvatske

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman kazao je na Prespanskom forumu za dijalog da je članstvo zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji u sigurnosnom i političkom interesu Hrvatske.

- Danas politički, ekonomski ili društveni zamor ne mogu više biti izlika za zastoj u proširenju. Nalazimo se na prekretnici koja će odrediti sudbinu ovog dijela Europe i cijele Europe, kazao je Grlić Radman.

- Strateška vizija za regiju ključna je kako bi se garantirala ne samo stabilnost, već demokratizacija i ekonomski razvoj, poručio je Grlić Radman. Buduće članstvo (u EU-u) zapadnog Balkana je u političkom i sigurnosnom interesu Unije i Hrvatske, dodao je.

Grlić Radman je istaknuo da je interes Hrvatske stabilnost u njenom susjedstvu pa je u tom kontekstu kazao da je potrebno posebno se pozabaviti pitanjem "nejednakosti konstitutivnih naroda u BiH i diskriminiranja (Hrvata) u izbornom procesu".

- Multinacionalnu prirodu BiH treba bolje razumijevati, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Napomenuo je i da Hrvatska dijeli s BiH više od 1000 kilometara granice pa je u njenom interesu stabilna i prosperitetna BiH s funkcionalnim institucijama.

Na Forumu je i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kao i povjerenik Unije za proširenje Olivér Várhelyi. Uz predsjednika Sjeverne Makedonije i cijelu makedonsku vladu sudjeluju i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, te njegovi kolege iz Slovenije, s Kosova, iz Crne Gore. Kao i premijeri Srbije i Kosova Ana Brnabić i Albin Kurti, zatim crnogorski premijer. Brojni su i šefovi diplomacija, hrvatski Gordan Grlić Radman, potom oni iz Turske, Grčke, Austrije, BiH, Poljske, Slovačke. Tu su i posebni izaslanici za Zapadni Balkan najjačih zapadnih zemalja – SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, EU-a, neki od najviših dužnosnika europske diplomatske službe. Ministar Grlić Radman sudjeluje na panelu "Europski mirovni projekt na Zapadnom Balkanu" a predsjednik Milanović na panelu "Što nakon rata u Ukrajini?".

U Vijestima u 17 novinar HTV-a Dragan Nikolić govorio je o tome hoće li Europska unija, koja se sve do rata u Ukrajini pravdala umorom od proširenja, iz Ohrida poslati i više od simbolične poruke regiji.

- Mislim da je naslov ovogodišnjeg foruma "Oblikovanje budućnosti Zapadnog Balkana u suvremenoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi" dovoljan odgovor na to. Rat u Ukrajini zapravo je promijenio je kontekstualiziranje ovog prostora, prostora jugoistoka Europe, Zapadnog Balkana u glavama europskih eurokrata i oni sad shvaćaju da ne mogu ostaviti ovo meko, nezaštićeno, u mnogim slučajevima premeko i prenezaštićeno, tkivo u srcu kontinenta koje je onda negdje ovdje u zrakomlatnom prostoru na udaru i ruskih i kineskih uvelike i malignih utjecaja, izvijestio je Nikolić.

- Upravo traje panel na kojemu sudjeluje hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman koji govori o europskom mirovnom projektu na Zapadnom Balkanu. Nešto nakon toga u 18 sati počinje i predsjednički panel na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Naslov toga panela je "Što u Ukrajini nakon rata". Govorit će se ovdje sigurno i govorilo se o BiH danas. Predsjednik Milanović se nakon svog panela sastaje s turskim šefom diplomacije Mevlütom Çavuşoğluom koji sutra dolazi u Zagreb. Kraj mjeseca donosi i kraj francuskog predsjedanja EU-om i posljednji summit i ono što kola je veliko pitanje, veliki upitnik nad glavama svih novinara, političara danas ovdje jest hoće li dotad doći do deblokade bugarskog veta prema Sjevernoj Makedoniji, a onda uz to ide i deblokada albanskog početnog pristupa u pregovorima s Bruxellesom. Znamo da nakon godina grčkog veta sada Bugarska ima zahtjeve prema službenom Skoplju, negira zapravo određeni dio makedonske povijesti, identiteta, ali i jezika. Uoči ovog panela hrvatskog šefa diplomacije pitao sam, s obzirom na sve što se događa, na sve diplomatske inicijative i pritiske i Bruxellesa i Washingtona zbog kojeg zapravo traje i kriza bugarske vlade jer je tamošnji proeuropski premijer Petkov sklon deblokadi makedonskih pregovora, dakle hoće li do tog summita EU-a doći do početka makedonskih, a onda i do albanskih pregovora s EU-om, rekao je Nikolić.

- Pristupni pregovori trebali bi započeti što je prije moguće. To je prioritet i podržavamo sve napore kako bi se našlo zajedničko rješenje za bilateralno pitanje s Bugarskom. Zajedno s Francuskom i Europskom unijom nastojimo da ovaj proces ide naprijed i uvjeren sam da će ishod biti pozitivan, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.

- Ja se nadam i ima još dovoljno vremena. Danas će ovdje biti u Ohridu i visoki europski dužnosnici, Charles Michel. Tu su razgovori, dogovori. Mislim da sve ide u tom smjeru da se dogodi ta međuvladina konferencija i da se konačno krene sa pristupnim pregovorima, rekao je  ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Prespanski forum, tjedan dana prije summita EU-a i Zapadnog Balkana

Trebao se dogoditi rat u Ukrajini da bi ionako oslabljena Europa shvatila da bez integracije Zapadnog Balkana u EU i NATO nema dovršetka europskog projekta, ako o njemu više i možemo govoriti u istim obrisima kao prije 24. veljače. Unija, do jučer umorna od proširenja, želi se sada suprotstaviti širenju ruskog i kineskog utjecaja u regiji. I hrvatski je strateški interes jačanje Unijine otpornosti, izjavio je to jučer u Skoplju, tijekom bilateralnih susreta s makedonskim domaćinima, hrvatski šef diplomacije. I Hrvatska, koja je tijekom svog predsjedanja Unijom početkom 2020. inicirala donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, navija stoga za što skoriji početak pristupnih pregovora Skoplja i Tirane. Sjeverna Makedonija, nakon iracionalnog i iscrpljujućeg grčkog veta, sada je žrtva bugarskih prohtjeva. Traje spor oko povijesti i identiteta kao i jezika (zbog navodne spremnosti aktualnog bugarskog premijera Kirila Petkova da ukloni bugarski veto, u Sofiji je inače sada kriza vlade. Prilikom nedavne balkanske turneje i njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da se zauzima za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kako bi Bruxelles napokon ispunio svoja obećanja o integraciji Zapadnog Balkana. I tu dolazimo do pravog pitanja - je li EU napokon spreman napraviti zaokret prema novoj paradigmi politike proširenja, onoj koja će biti iskrena, kredibilna i bazirana na ostvarenim rezultatima tj. reformama? Makedonci bi o tome imali mnogo toga reći, kazao je novinar HTV-a Dragan Nikolić. 

Do kraja ovoga tjedna Europska unija trebala bi izraditi mišljenje o ukrajinskom članstvu u EU-u. Kijev je formalni zahtjev predao potkraj veljače. Zanimljiva je stoga prošlotjedna poruka predsjednika austrijskog Parlamenta Wolfganga Sobotke da njegova zemlja nikad neće pristati na članstvo Ukrajine u EU-u na štetu zemalja zapadnog Balkana? 

I sam austrijski kancelar Karl Nehammer bio je jasan – za Ukrajinu nema ubrzanog postupka približavanja Uniji. Pratio sam taj famozni solunski summit 2003., sljedeće godine bit će dva desetljeća od tog skupa na kojemu je zemljama Zapadnoga Balkana obećana nedvosmislena europska perspektiva. Nitko ni u najcrnjim snovima nije tada mogao zamisliti da te integracije neće biti ni nakon 20 godina. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi izjavio je kako bi sve balkanske zemlje trebale ući u EU do 2033. te da prvi korak na tom putu mora biti deblokada Sjeverne Makedonije i Albanije. Uz bugarsku blokadu otvaranja makedonskih pregovora o budućem članstvu, drugi gorući balkanski problem jest normalizacija odnosa Beograda i Prištine. Kancelar Scholz zatražio je od Aleksandra Vučića na beogradskoj etapi balkanske turneje priznanje Kosova i pridruživanje Unijinim sankcijama protiv Rusije. To je zapravo prvi put da je netko iz Unije, poput Amerike prije nekoliko godina, izrijekom zatražio priznanje Kosova, a ne samo normalizaciju odnosa i rekao da je to uvjet za srbijansko članstvo u EU-u. Status zemlje kandidata Kosovo će tražiti do kraja godine. Do kraja lipnja Srbija inače neće otvoriti nijedno poglavlje u pregovorima s Europskom unijom i to zato što nije uvela sankcije Rusiji, a što je zatražio rezolucijom i Europski parlament. Srbija će u konačnici ipak morati postupno usklađivati svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onome EU-a, odgode više nema. Istovremeno američki ambasador u Beogradu u novinskom intervjuu Politici poziva Srbiju da pristupi NATO-u. Stabilni Zapadni Balkan nije u interesu Rusije. Moskva može ili je dosad mogla djelovati na tom tragu preko Srbije, a onda i preko Milorada Dodika, svog najjačeg saveznika, ali to će jenjavati. Vidjeli smo, pak, kako je briselsko okupljanje stranačkih čelnika iz BiH koje je inicirao Charles Michel zapravo završilo fijaskom. I ne samo zato jer Dodik ne pristaje na kvalifikaciju ruske agresije na Ukrajinu u ponuđenom tekstu dokumenta o načelima za funkcionalnu BiH, koja napreduje na europutu. O BiH će danas i sutra ovdje itekako biti govora, a sigurno i u razgovoru hrvatskog predsjednika s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlütom Çavuşoğluom večeras, dodao je Dragan Nikolić

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!