Proračunski manjak u EU-u i eurozoni osjetno smanjen u prvom kvartalu

Proračunski manjak u EU-u i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u osjetno je smanjen u prvom tromjesečju, no još je uvijek visok u usporedbi s razdobljem prije pandemije i bilježi ga većina zemalja članica, utvrdio je Eurostat.

Sezonski prilagođen proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je u EU-u u prva tri ovogodišnja mjeseca na 2,2 posto, s 3,3 posto u prethodna tri mjeseca, pokazuju privremeni podaci europskog statističkog ureda.

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju, u jeku novog vala pandemije koronavirusa, iznosio je 6,3 posto, pokazalo je izvješće.

U eurozoni je smanjen s 3,4 posto u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca na 2,3 posto u razdoblju od siječnja do ožujka. U prvom kvartalu 2021. iznosio je 6,9 posto.

Krajem pretpandemijske 2019. godine u oba se područja kretao oko jedan posto BDP-a, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Pad prihoda i potrošnje

Deficit iskazan udjelom u BDP-u smanjen je zato što je gospodarstvo poraslo, a potrošnja pala više od prihoda, navodi Eurostat, naglasivši da mjere ublažavanja posljedica pandemije i dalje utječu i na prihode i na rashode, premda u manjoj mjeri nego prethodnih tromjesečja.

Ukupni proračunski prihodi u EU-u, iskazani udjelom u BDP-u, u prvom su tromjesečju smanjeni na 46,3 posto, sa 47,5 posto u prethodna tri mjeseca.

Smanjen je i udio ukupnih rashoda, s 50,8 na 48,5 posto BDP-a.

U eurozoni ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u također su se smanjili, na 47 posto, sa 48,3 posto u prethodna tri mjeseca.

Ukupna proračunska potrošnja iskazana udjelom u BDP-u pala je na 49,3 posto, s 51,7 posto u prethodna tri mjeseca.

Sezonski prilagođeni ukupni prihodi pali su za oko 17 milijardi eura u EU u usporedbi s prethodnim kvartalom, navodi Eurostat. U eurozoni bili su manji za oko 19 milijardi.

I sezonski prilagođeni ukupni rashodi smanjeni su u odnosu na prethodna tri mjeseca, za oko 55 milijardi eura u EU-u i za oko 53 milijarde u području primjene zajedničke europske valute, utvrdio je statistički ured.

Pet zemalja u suficitu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je europski statistički ured raspolagao, pet zemalja imalo je suficit u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, a najveći je bio u Irskoj gdje je iznosio 2,5 posto.

Slijede Luksemburg i Portugal s viškom od 1,7 odnosno 0,9 posto. Najskromnije suficite imale su Litva i Danska, od 0,3 odnosno 0,1 posto, pokazale su tablice Eurostata.

Najveći je pak sezonski prilagođeni proračunski deficit, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Malta, od osam posto.

Slijede Mađarska i Rumunjska, s manjkom od 6,9 posto odnosno 5,8 posto. Izraženiji udio manjka u BDP-u imale su i Belgija i Bugarska, od 5,2 odnosno 4,9 posto.

Blizu su Španjolska i Francuska s deficitom od 4,4 odnosno 3,8 posto.

Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, bilježila je manjak od 0,4 posto BDP-a. U skupini s najskromnijim manjkom su i Nizozemska i Švedska, gdje je iznosio svega 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima, Hrvatska je u prvom tromjesečju bilježila proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u od 1,2 posto. U prethodnom tromjesečju iznosio je 6,7 posto, a u prvom tromjesečju 2021. godine 4,3 posto.

Krajem prosinca pretpandemijske 2019. godine hrvatski proračun bio je u deficitu od 2,3 posto, pokazale su tablice Eurostata.

EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u prvom tromjesečju 2022. bilježio manjak od 3,1 posto BDP-a, a eurozona od 3,3 posto.