Prosvjedi u Bugarskoj zbog ulaska u eurozonu početkom 2026.

Bugarska bi trebala postati najnovija članica eurozone 1. siječnja 2026. Iako su dužnosnici Europske unije taj potez odobrili, građani te zemlje su podijeljeni. Od lipnja se u glavnom gradu Sofiji okupljaju prosvjednici koji traže da Bugarska zadrži svoju valutu lev.

Predsjednik Rumen Radev pozvao je u posljednji trenutak na referendum o tom pitanju, ali parlament je odbacio prijedlog pozivajući se na presudu Ustavnog suda prema kojoj je takvo glasanje pravno nemoguće.

Nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za pristupanje Bugarske eurozoni, u glavnom gradu ponovno su izbili prosvjedi. Prosvjednici su palili velike novčanice eura. Traže referendum, a neki idu toliko daleko da ovo nazivaju novom nacionalnom katastrofom nakon gubitaka u Balkanskim ratovima i Prvog svjetskog rata.

- Nitko me nije pitao kada smo ušli u Europsku uniju. Daleko sam od toga da sam protiv Europe, nisam. Ja sam Europljanka čak i više od nekih drugih. Mi smo Bugari Europljani više od svih ostalih. Ono što mi se ne sviđa jest zanemarivanje Bugarske i bugarskog identiteta. Stalno nas se prikazuje kao građane drugog reda, komentirala je jedna prosvjednica.

Prosvjedi traju od početka godine, a nekoliko posljednjih ispitivanja javnog mijenja pokazuje da se tanka većina stanovnika protivi promjeni valute. Raširena korupcija, nejednakost kada je riječ o prihodima te četverogodišnja politička kriza obilježena nizom prijevremenih izbora i nestabilnih koalicija narušila je povjerenje u one na vlasti. Mnogi se boje porasta cijena, a kao primjer navode i posljednju primljenu članicu - Hrvatsku. Vlada poručuje kako razvija mehanizme da se to ne dogodi.

- Ako prihvatimo da je glavni cilj svake vladavine prosperitet nacije, povećanje prihoda, onda će naš glavni zadatak biti da Bugari u eurozoni imaju veće prihode, veću kupovnu moć i sposobnost te da uvijek nadmašimo inflacijske procese, rekao je bugarski premijer Rosen Željazkov.

Svakodnevna roba u trgovinama već je prikazana u eurima, kao i u bugarskim levima kako bi se stanovnici naviknuli na konverziju.

- Plovidba na istom brodu s glavnim gospodarstvima - našim najvećim partnerima u trgovini i ulaganjima - u konačnici je znak stabilnosti. Ulijeva veće povjerenje u našu zemlju, zbog čega će jedan od prvih međunarodnih signala vjerojatno biti povećanje našeg kreditnog rejtinga, objasnio je Petar Ganev, analitičar i viši znanstveni suradnik u Institutu za tržišnu ekonomiju.

S prosječnom mjesečnom plaćom malo većom od 1.200 eura Bugarska je najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji. No, ako sve bude prema planu, unatoč glasnim protivljenjima, postat će 21. članica eurozone s početkom iduće godine.