Rat u Ukrajini preokrenuo stajalište zemalja zapadne Europe o proširenju Unije

Rat u Ukrajini preokrenuo je stajalište zemalja zapadne Europe o proširenju Unije. Francuski predsjednik Macron, koji je prije ruske invazije bio skeptičan vezano za proširenje, promijenio je ploču. Sada ga podržava, ali traži i reformu kompleksnog procesa kako bi se ubrzalo pristupanje.

- Uvjereni smo da moramo biti znatno brži. Jasno je da politička situacija na Zapadnom Balkanu te stanje u Moldaviji i Ukrajini opravdavaju obuhvatan pristup koji opravdava Europsku uniju utemeljenu na zajedničkim projektima i politikama, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Pristupanje nove potencijalne članice mora odobriti Europski parlament. Zastupnici svake godine analiziraju i raspravljaju o zemljama kandidatkinjama. Posljednje proširenje dogodilo se prije malo više od 11 godina kada se Uniji pridružila Hrvatska. Sada je u čekaonici dug red.

- Europski parlament bio je jedan od najsnažnijih i najglasnijih kada je riječ o podršci proširenju Europske unije. To uključuje i europsku budućnost za Zapadni Balkan. Za nas je europsko proširenje jedan od najuspješnijih i najsnažnijih alata. Svi su na dobitku. Nadam se da nećemo ići u krug jer ako pružamo nadu, nju trebaju pratiti konkretni i opipljivi rezultati. U suprotnom će ispariti. I tu prazninu popunit će oni koji žele poticati nestabilnost u našem bližem susjedstvu, što nitko od nas ne želi, poručila je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.

Zemlja koja želi postati kandidatkinja mora pokazati da poštuje europske demokratske vrijednosti, da ima stabilne institucije koje jamče vladavinu prava, djelotvornu tržišnu ekonomiju, te da je spremna i za sve ostale obveze koje donosi članstvo. Osam zemalja trenutačno ima kandidatski status. Najdalje su stigle Crna Gora, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

- Ponuda Europske unije trebala bi nas odvesti do idućeg ciklusa gdje se događa proširenje. Sljedeća Europska komisija mora biti komisija proširenja koja će se pobrinuti da se do kraja njezina mandata nove članice pridruže Uniji, ističe Oliver Varhelyi, europski povjerenik za proširenje.

Crna Gora s pregovorima je počela 2012. Do sada je provizorno zatvorila 3 od 33 otvorena poglavlja.

- Mislim da su naše reforme apsolutno na nivou zemalja članica i njihovih ambicija. Ne plašimo se izazova, ne plašimo se teških zadataka. Vrlo smo podigli tu ljestvicu na jedan visok nivo, rekao je Milojko Spajić, crnogorski premijer.

Srbija je pregovore počela 2014. Pred njom su 34 poglavlja, do sada je zatvorila dva.

- Znam da nitko od nas neće postati dio Europe prije nego što Ukrajina uđe u Europsku uniju. Hoćemo li ući u Europsku uniju zajedno s Ukrajinom ili nećemo, to je drugo pitanje. Možete reći što hoćete, ali inteligencija mi govori da imam pravo. Morat ćemo čekati još barem šest godina, kaže Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

U drugoj su kategoriji zemlje koje su postale kandidatkinje, ali nisu počele s pregovorima. U prosincu 2023. Europsko vijeće dodijelilo je takav status Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

- Ukrajinci su oduvijek bili i bit će dio zajedničke europske obitelji. Naša zemlja mora biti u Europskoj uniji. Ukrajinci zaslužuju to zbog obrane europskih vrijednosti i zato što čak i u vrijeme rata ispunjavamo obećanja i razvijamo državne institucije. Prihvaćene su sve potrebne odluke, ističe Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.

Bosna i Hercegovina potkraj 2022. dobila je kandidatski status. Europska unija u ožujku ove godine odlučila je otvoriti pristupne pregovore. Ali još nisu počeli jer BiH najprije mora zadovoljiti preporuke Europske komisije.

- Pratimo sve aktivnosti, kao i dinamiku, odnosno zadane rokove kad je u pitanju implementacija EU plana rasta za zemlje regije, a naravno sudjelujemo i u radu, kroz naše postojeće inicijative, u kontekstu jačanja naše regionalne suradnje, stvaranja reigonalnog tržišta, koje vodi ka uspostavi jedinstvenog europskog tržišta, poručila je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

Posebna priča je Turska. Pregovore je otvorila je 2005., ali 2016., nakon pokušaja vojnog udara i čistki turske vlade, pogoršali su se odnosi s Europskom unijom. To je kulminiralo 2019. kada je odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta suspendirao pregovore.

Potencijalni kandidat za ulazak u Europsku uniju je i Kosovo. 2022. Priština je poslala zahtjev za članstvo. Za Kosovo je problem neriješeni odnos sa Srbijom, te činjenica da ga dio država Europske unije ne priznaje.