Rumunjska koalicijska vlada dobila povjerenje parlamenta

Novoj koalicijskoj vladi socijaldemokratskog premijera Marcela Ciolacua u ponedjeljak je izglasano povjerenje u rumunjskom parlamentu, a pred njom je težak zadatak da zemlju izvede iz krize u kojoj je ojačala krajnja desnica.

Proeuropska koalicijska vlada sastoji se od Ciolacuovih socijaldemokrata, liberala desnog centra i mađarske etničke stranke UDMR. Uključujući predstavnike manjina, koalicija kontrolira 54 posto mjesta u zakonodavnom tijelu.

Nakon tri uzastopna glasanja za izbor novog predsjednika i parlamenta u državi Europske unije i NATO-a koja dijeli najdužu kopnenu granicu s Ukrajinom nastao je kaos kada je malo poznati ekstremno desni proruski političar pobijedio u prvom predsjedničkom krugu 24. studenoga.

Zbog sumnji u rusko upletanje, vrhovni je sud poništio izbore.

No podrška za etablirane stranke oslabila je nakon višestrukih kriza, uključujući pandemiju izazvanu koronavirusom i ruski rat u Ukrajini. Birače su također razljutili unutrašnji politički sukobi i optužbe za korupciju. Tri ultranacionalističke i desničarske stranke osvojile su otprilike 35 posto zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima 1. prosinca.

Nova vlada je izglasana s 240 glasova "za" i 143 "protiv". Mainstream političari kazali su da razumiju zabrinutost glasača i želju za promjenom, no nova vlada uključuje Ciolacua i mnoge druge bivše ministre.

Socijaldemokrati će imati osam ministarskih položaja, među ostalim pravosuđe, promet, rad i obranu, a većina trenutačnih ministara ostat će na svojoj dužnosti.

Centristički liberali dobit će šest pozicija, uključujući ministarstva za energetiku, unutarnje i vanjske poslove. UDMR će imati dva ministarstva, pa i ono financija.

Nova vlada će trebati odobriti datume za održavanje dvaju novih krugova predsjedničkih izbora. Tri stranke u koaliciji su pristale podržati zajedničkog predsjedničkog kandidata kako bi spriječile pobjedu krajnje desnice. Njihov trenutačni kandidat je Crin Antonescu, bivši čelnik liberala.

Vlada će se također suočiti s obeshrabrujućim izazovom smanjenja proračunskog deficita s očekivanih 8,6 posto BDP-a ove godine, najvećeg u Europskoj uniji, na oko sedam posto 2025., pri čemu agencije za kreditni rejting i analitičari očekuju povećanje poreza.

- Većina nove vlade je veoma tanka, a izgledi da će nova vlada izdržati sve četiri godine mandata su minimalni, rekao je politolog Sergiu Miscoiu sa sveučilišta Babes-Bolyai.