S one bane mora: Priča o Hrvatima koji su preplovili Jadran i sačuvali dušu

U srcu talijanske pokrajine Molise još se njeguje stara hrvatska riječ i pjesma. Pokazao je to i deveti Susret domovinske i iseljene Hrvatske - "Molizaiko". Molise je ponovno disao u duhu hrvatske baštine, a naša je ekipa zabilježila cijeli put od Zagreba do Juga Italije.  

Termoli, Italija – Tisuću kilometara i manje od devet sati vožnje dijeli Hrvatsku od regije Molise, mjesta gdje se i danas čuje stari hrvatski jezik, star više od pet stoljeća. U moliškoj luci Termoli sve podsjeća na povijest, ali i na nevjerojatnu snagu očuvanja identiteta.

Ovdje su Hrvati stigli u 16. i 17. stoljeću, bježeći pred Turcima. “Došli su s one bane mora”, pričaju mještani, “ali nisu se utopili u talijanskom etničkom moru.” Dapače, uspjeli su sačuvati svoj jezik, običaje i vjeru, unatoč stoljećima promjena.

Selo koje čuva uspomenu

Prvi moliški Hrvati naselili su područje blizu grada Mundimitra, noseći sa sobom drveni kip svete Lucije.

- To je sveto mjesto za moliške Hrvate, mjesto gdje je sakupljena njihova povijest i priča o dolasku preko mora, kaže Vesna Ljubić Sammartino, tajnica Zaklade Agostina Piccoli.

Danas od deset izvornih sela, Hrvati čine većinu u samo četiri mjesta – Mundimitaru, Kruču, Stifiliću i Montemitrau. U Mundimitru, “najpjesničkijem mjestu na svijetu”, tradicija i poezija još žive.

- Lipa Mara homo u ružice…moru, recitira Giovanni Romagnoli, predsjednik udruge Naš grad.

No, mladi odlaze.

- To je naš najveći problem, priznaje Romagnoli.

- Ovdje ostaje malo ljudi. Djeca odlaze u Rim, Milano ili Bari i rijetko se vraćaju, dodaje.

Borba s demografijom i nada u povratak

Molise, druga najnerazvijenija regija Italije, suočava se s iseljavanjem. U Mundimitru danas živi tek stotinjak ljudi. Ipak, unatoč svemu, rađa se i nova nada – nakon 15 godina rođeno je dijete, mali Libero.

- Giovanni ima 89 godina, ali život se nastavlja, kaže s osmijehom novinarka Ivana Perkovac.

U Kruču, mjestu koje “vrvi životom”, hrvatske udruge Jedna musika i Hrvatsko-talijanski mozaik iz Rima organizirale su manifestaciju Molizaiko – spoj tradicije i suvremenosti. Održana je i prva Moliška alka.

- Ovdje se susreće stari svijet s novim, kaže Francesco Trolio, načelnik Kruča.

Očuvanje jezika i identiteta

- Naš jezik je arhaičan, starinski, ali naš, ističe Antunella D’Antuono, predstavnica moliških Hrvata u Vladinu Savjetu za Hrvate izvan RH.

- Nažalost, mladi se srame govoriti ga jer nije standardan. Bilo nam je zabranjeno govoriti hrvatski, a Talijani su nas ismijavali. Danas se borimo da ga sačuvamo, dodaje.

Iz Hrvatske dolazi podrška. Ivka Perić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH naglašava da “moliški Hrvati nisu sami i nisu zaboravljeni”. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas dodaje: Ovdje možete osjetiti kako je izgledao naš svijet prije 500 godina. Ovo je pravi raj na zemlji.

Na sajmu tradicije u Kruču posjetitelji su mogli vidjeti rukotvorine, narodne nošnje i okuse starih običaja.

- Pumparice od moje pokojne bake – ili kako mi kažemo, mudante, s ponosom pokazuje Zrinka Bačić iz udruge Hrvatsko-talijanski mozaik.

Malo nas je, ali imamo veliko srce

- Mi smo malobrojni, ali imamo veliko srce, zaključuje Antunella D’Antuono.

- Hvala svima koji nas podržavaju, dodaje.

A upravo to veliko srce – koje kuca jednako za Italiju i Hrvatsku – čini most koji nadilazi stoljeća, mora i granice.