Europska unija je potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobija priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.
26.06.2024.
Zadnja izmjena 19:20
Autor: Jasna Paro/A.D./L.P./Dnevnik/HRT/Hina
Europska unija je potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobija priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.
Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju potvrđeno je da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 što je uvjet za daljnji napredak u pregovorima. Europska unija je istodobno definirala i kriterije za zatvaranje toga temeljnog klastera. Prema novoj metodologiji pregovora, koju je Crna Gora prihvatila, više se ne otvaraju i zatvaraju pojedina poglavlja, nego su ta poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera.
Najvažniji je 1. klaster koji obuhvaća poglavlja 23. i 24. Nova metodologija također predviđa da se pregovori ne mogu nastaviti dok se ne ispune prijelazna mjerila u najvažnijem klasteru, naročito u poglavljima 23 i 14, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost. EU prati napredak u usklađivanju i provedbu europske pravne stečevine u poglavljima 23 i 24 čitavo vrijeme tijekom pregovora.
- Temeljne reforme i vladavina prava srž su procesa pristupanja EU. EU pozdravlja napredak Crne Gore u ispunjavanju privremenih mjerila za relevantna pregovaračka poglavlja. Sada je važno uspostaviti evidenciju provedbe i ostvariti rezultate na terenu i to će biti ključno za dalji uspjeh Crne Gore na putu prema EU, izjavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib, koja je predsjedavala sastankom.
Europska unija će, prema zajedničkoj poziciji EU-a koja je danas prihvaćena na međuvladinoj konferenciji, tražiti od Crne Gore da između ostaloga uspostavi vjerodostojnu i održivu evidenciju o učinkovitom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenje preostalim slučajevima ratnih zločina, te osigura pristup pravdi i odšteti za civilne žrtve.
U dokumentu se također traži od Crne Gore da pojača svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina primjenom proaktivnog pristupa za učinkovito istraživanje, procesuiranje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu s međunarodnim pravnim standardima.
Za Hrvatsku su osobito važni preduvjeti procesuiranje ratnih zločina po zapovjednoj odgovornosti, vladavina prava i politika dobrosusjedskih odnosa. Crnogorski premijer u tom je kontekstu na pitanje HTV-ove novinarke komentirao namjeru crnogorskog parlamenta da u petak prihvati rezoluciju o Jasenovcu, na što je hrvatska strana ranije uložila prosvjednu notu.
- Nažalost, ušli smo pomalo u taj ciklus rezolucija. Ja mislim da pomalo nas skreće s nekih tema i s nekog fokusa s kojim smo ovdje - s ekonomije, vladavine prava i svih drugih stvari, ali postoje neke vrijednosne osnove koje npr. glasajući za Srebrenicu, negdje smo se obavezali da osudimo i sve zločine nad svim narodima i svim pojedincima koji su se dogodili u prošlosti, kazao je Milojko Spajić, crnogorski premijer.
- Ma to je apsolutno jasno da to ide zaista suprotno dobrosusjednskim odnosima i posve je nešto i nepotrebno i neprimjereno. Ono što je nažalost vidljivo - time bi se Crna Gora ustvari dala instrumentalizirati od nekog izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem, kazala je Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora